Čak četiri bivša ministra financija – Boris Lalovac, Slavko Linić, Zdravko Marić i Martina Dalić – govorili su na konferenciji Poslovnog dnevnika “Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2023.” o glavnim problemima za svojih mandata te onima koji su još tu i treba ih staviti na stol.

“Ekonomske i političke okolnosti bile su drukčije nego danas. Bilo je to vrijeme tranzicije i traženja našeg puta prema kapitalističkom sustavu i tržišnoj ekonomiji zemlje koja je propustila prvi val inozemnih investicija. To je jedan od najvažnijih faktora za oblikovanje sustava kakav Hrvatska ima danas.

Tad je Hrvatska bila sama, danas nije. I uživa mnoge blagodati i osigurače od članstva u EU i eurozoni”, povukla je paralelu Martina Dalić poentiravši da je tranzicija završila za premijerskog mandata Zorana Milanovića, dok je ministar financija bio Slavko Linić. “Vrsta problema s kojima se danas suočavamo su muzika za moje uši”, kaže Martina Dalić.

Slavko Linić govorio je o prioritetima svoje administracije. “U 2012. fiskalnoj godini imali smo posljedice kriza iz ranijeg perioda, ukupno 1,2 milijuna zaposlenika, a broj umirovljenika i nezaposlenih veći od tog broja. Parafiskalnim nametima hranile su se Hrvatske vode, HEP ništa nije ulagao, INA s novim vlasnikom ništa nije ulagala, HŽ je stvarao novi dug, 75.000 subjekata bilo je za stečaj. Nenaplaćeno je bilo 40 milijardi kuna potraživanja Porezne uprave”, nabrajao je Linić.

Govoreći o političkim sučeljavanjima Boris Lalovac je rekao da će, ako se bude pričalo o tome je li izdvajanje ovih 5 posto iz mirovinskih fondova u Kapitalni fond nacionalizacija ili ne i hoće li ulagati u alternativne fondove, jesu li prinosi nezadovoljavajući jer je cijena obveznica bila niža, a 50 posto se moralo uložiti u njih, onda je to kvalitetna rasprava. No ako se pretvori u raspravu da se tim novcem treba kupiti neka kompanija, onda to nema smisla.

Zdravko Marić je otkrio: “Te prve subote 2016. Orešković i ja napisali smo pismo Dombrovskisu o tome kako stabilizirati javne financije. Trebalo je formirati proračun. Sve što smo obećali to smo mu i isporučili. Hrvatska je bila u ‘junk’ rejtingu. Čak sam dobio info iz Bruxellesa da nam prijeti da padnemo i stepenicu niže koja nema ni ime jer nitko nikad tamo nije bio”, otkrio je.

Marić kaže da je uvijek stavljao naglasak da uz porezni dio, u državnim financijama treba gledati i prihodnu stranu. No, fokus je na troškovnoj.

“Znao sam i da će EU fondovi početi pritjecati u sve većem obujmu. Novca ima i bit će ga, ali treba ga pametno iskoristiti. Najbolje se to vidjelo u koroni”, zaključio je Marić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Linić je poentirao kako mu je drago da je ministar Primorac preuzeo odgovornost za javna trgovačka društva. “Tu treba utjecati na kvalitetu ljudi jer to je isto administracija, samo malo bolje plaćena. I smanjiti parafiskalne namete, srediti zemljišne knjige”, smatra Linić.

Lalovac je zaključio da ćemo kod budućih ministara imati problem kadrova. “Tko će biti ministar za 2000 eura? Razvlače vas, sve što kažete, prije vas iznesu… Marko je korektan, ali ako je plaća premijera 1000. u sustavu državne uprave, nemamo o čemu govoriti”, smatra Lalovac.