Crna Gora je ostvarila ograničen napredak i umjereno je spremna za razvoj funkcionalnog tržišnog gospodarstva, navodi se u izvješću Europske komisije (EK).

U tom dokumentu EK navodi da se gospodarska ekspanzija nastavila snažnim tempom u 2022., podržana privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma.

Bez pravog plana
Komisija napominje da je ekspanzivna fiskalna politika potaknula domaću potražnju i pridonijela vrlo visokom rastu neto plaća, ali također ukazuje da je proračunski deficit značajno povećan te da nije razvijen sveobuhvatan srednjoročni plan konsolidacije za rješavanje rastućih fiskalnih izazova.

“Gospodarski rast nastavio se snažnim tempom u 2022. unatoč usporavanju investicija. Ukupni realni BDP porastao je procijenjenih 6,1 posto u 2022. i prvom kvartalu 2023., nakon skoka od 13 posto u 2021. zbog duboke recesije uzrokovane pandemijom.

Snažan gospodarski rast u 2022. uglavnom je bio potaknut povećanjem osobne potrošnje zahvaljujući povećanju raspoloživog dohotka, zaposlenosti i zaduživanja kućanstava. Privatnu potrošnju podupirao je i privremeni boravak državljana Ukrajine i Rusije. Dok je rastu izvoza pogodovao kontinuirani oporavak turizma, kao i dobar učinak robnog izvoza, snažno povećanje uvoza dovelo je do negativnog doprinosa neto izvoza rastu. Kapitalna ulaganja ostala su slaba i smanjena zbog usporavanja privatnih ulaganja”, navodi se u izvješću.

U izvješću se također navodi da je mali napredak postignut u poboljšanju energetske infrastrukture. Iako je korištenje obnovljivih izvora energije visoko, postoji nedostatak diverzifikacije i nedovoljna usmjerenost na ekološke standarde u energetskim infrastrukturnim projektima, a oko 43 posto proizvodnje električne energije u 2020. dolazilo je iz obnovljivih izvora.

“Crna Gora bi trebala donijeti stratešku odluku o zamjeni termoelektrane Pljevlja, koja trenutno proizvodi oko 50 posto električne energije i od vitalnog je značaja za sigurnost opskrbe i stabilnost energetskog sustava, ali je i dalje glavni zagađivač. Pronalaženje alternativnog rješenja za proizvodnju energije nije odmaklo, jer se očekuje da će odluke o tome biti donesene tek nakon usvajanja Nacionalnog plana za energetiku od strane Vlade 2024. godine”, stoji u izvješću.

U izvješću se također navodi da je ukupni oporavak gospodarstva doveo do toga da crnogorski BDP po stanovniku prema kupovnoj moći dosegne 50 posto prosjeka EU u 2022. godini, što je najviše u regiji, u odnosu na 45 posto u 2020. godini, vraćajući ga nazad. na razinu zabilježenu u 2019.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu

Problem manjka
“Iako je zabilježen snažan izvozni učinak, tekući deficit na tekućem računu je povećan u 2022. godini. Nakon rekordno niske razine u 2021., deficit tekućeg računa ponovno je porastao na 13,3 posto BDP-a u 2022., jer je visok rast izvoza roba i usluga nadmašio brzi rast uvoza zbog cjenovnih učinaka.

Izvoz robe porastao je za 60 posto u usporedbi s 2021. zahvaljujući snažnim rezultatima u sektoru aluminija i električne energije, dok je uspješna turistička sezona dovela do snažnog povećanja izvoza usluga (43 posto). No, porastao je i uvoz robe, koji je znatno veći od izvoza (za 41,3 posto), a ukupni trgovinski deficit povećan je na 23,4 posto BDP-a, u odnosu na 19,4 posto u 2021.”, navodi se u izvješću.