U Srbiji je inflacija u listopadu, prema prvoj procjeni, iznosila 8,5 posto; tome je doprinijela kontrola cijena osnovnih proizvoda, ali i jeftini energenti.
U Srbiji je inflacija u listopadu, prema prvoj procjeni, iznosila 8,5 posto, izjavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar financija Siniša Mali.
“S rujanskih 10,2 posto inflacija je u listopadu pala na 8,5 posto, znatno brže od očekivanja. To je sjajna vijest i želim čestitati građanima Srbije jer je to veliki uspjeh za sve nas, rekao je Mali novinarima prilikom obilaska nove zgrade Središnje porezne uprave (PU) u Zemunu.
U Srbiji je inflacija u listopadu, prema prvoj procjeni, iznosila 8,5 posto, izjavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar financija Siniša Mali.
“S rujanskih 10,2 posto inflacija je u listopadu pala na 8,5 posto, znatno brže od očekivanja. To je sjajna vijest i želim čestitati građanima Srbije jer je to veliki uspjeh za sve nas, rekao je Mali novinarima prilikom obilaska nove zgrade Središnje porezne uprave (PU) u Zemunu.
Kontrola cijena
Mali je naglasio da se u prosincu očekivala jednoznamenkasta inflacija, ali kako je naglasio, očito su sve mjere koje su poduzete prethodnih mjeseci već dale rezultate.
“Naša su inflacijska očekivanja niža i pad inflacije puno je veći nego što smo očekivali. Znači sve one aktivnosti vezane uz akciju Bolje cijene, kontrolu cijena goriva, činjenicu da imamo jednu od najnižih cijena struje i plina u Europi, ali i činjenicu da još uvijek držimo pod kontrolom cijene nekih osnovnih prehrambenih proizvoda i restriktivna fiskalna politika pridonijeli su ovom snažnom padu inflacije u listopadu, naglasio je Mali.
Projekcija je da će inflacija iduće godine biti u prosjeku 4,9 posto u odnosu na ovogodišnji prosjek, čime ćemo se približiti onoj koju smo imali prije početka inflacije, izjavio je ovih dana direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević.
“Znamo da je inflacija inicirana međunarodnim okruženjem, odnosno tamo je krenula krajem 2021., a onda se nešto rasplamsala početkom 2022. početkom rata u Ukrajini, poremećajem opskrbnih lanaca i slično.
Osim međunarodnog okruženja, postoji još jedan faktor koji je gurao potražnju, a to je novac iz fiskalne sfere kojim je država pomogla privredi i stanovništvu”, rekao je on Tanjugu.
Dodao je da je takvo što bilo nužno te da fiskalna politika donosi mjere zaštite, a monetarna politika to amortizira restriktivnim mjerama među kojima su temeljna referentna kamatna stopa, zatim gornja i donja granica depozita te obvezna pričuva od banke za kredite. Pritom, istaknuo je Kovačević, ova sterilizacija novčane mase za plaće i mirovine ne može djelovati odmah.
Energenti i hrana
Prema njegovim riječima, inflaciju pokreću energenti i hrana, no kada se pogleda kretanje inflacije od proljeća, vidi se da je međugodišnja inflacija za hranu u travnju i svibnju bila 24 posto, a sada je 14 posto, dok je ukupna inflacija sada spuštena na jednoznamenkastu razinu.
Kada je riječ o dugovima zemlje, istaknuo je kako nije važno samo koliki je dug u apsolutnom iznosu, već koliki je njegov udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) i kolika je stopa servisiranja duga. “Svi već znamo da je udio javnog duga u BDP-u oko 51-52 posto, što je dobro, a što se tiče stope servisiranja duga, to zapravo pokazuje koliko su otplate glavnice i kamata tijekom godine u odnosu na izvoz robe i usluge.
No, statistika je jedno, a život nešto sasvim drugo. U Srbiji je život sve skuplji, s građani unatoč većim primanjima – sve su siromašniji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu