Veći iznos doplatka, dvostruko više korisnika te pravednija raspodjela kroz uvođenje pet razreda korisnika, glavne su izmjene koje donosi novi prijedlog Zakona o doplatku za djecu, koji je nedavno upućen u javno savjetovanje. Plan je da Zakon, kojim se želi potaknuti demografska obnova i razvoj, stupi na snagu 1. ožujka 2024. godine, a za njegovu su primjenu osigurana dodatna financijska sredstva.

Prema predloženim izmjenama, dohodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak, mijenja se sa sadašnjih 70 posto proračunske osnovice na 140 posto, čime se proširuje broj korisnika prava, kao i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak. S ovim će izmjenama sva kućanstva s dohotkom do 618 eura po članu, moći ostvariti pravo na doplatak za dijete, odnosno, novčanu potporu radi uzdržavanja i odgoja djece.

Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom, a doplatak se ne može prenositi na drugu osobu. Također, treba znati kako doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje.

Pravo na doplatak za djecu može se ostvariti samo po jednoj osnovi, a ako oba bračna partnera imaju pravo na njega, trebaju se dogovoriti tko će ga koristiti. Pravo na doplatak za djecu, osim roditelja, može ostvariti i posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed ili osoba kojoj je dijete na temelju odluke nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj. Korisnik doplatka može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Preokrenuti negativni trend
U 2022. godini prosječan broj korisnika doplatka bio je 125.518, a obuhvaćeno je bilo 246.516 djece, za što je izdvojeno 173 milijuna eura. S ovim izmjenama, broj korisnika će se udvostručiti. Prema prvim procjenama, broj korisnika koji bi mogli ispunjavati nove uvjete za ostvarivanje prava na doplatak, mogao bi biti čak oko 271.281 te uključivati oko 511.928 djece. Za to će biti izdvojeno 262,5 milijuna eura.

Željka Josić, državna tajnica Sredisnjeg drzavnog ureda za demografiju i mlade/ Goran Stanzl/PIXSELL

U nacrtu Zakona predloženo je i povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet, što će omogućiti pravedniju raspodjelu doplatka za djecu. Do sada su se korisnici doplatka za djecu, ovisno o dohodovnom cenzusu svrstavali u tri skupine.

Najmanji iznos bio je 26,49 eura, sljedeća skupina korisnika dobivala je 33,11 eura dok su oni najugroženiji mogli dobiti 39,73 eura po djetetu. Prema novom prijedlogu Zakona ti bi iznosi bili povećani i kreću se u rasponu od 30 do 62 eura po djetetu. Najniži iznos je u petoj grupi i iznosi 30,90 eura po djetetu, u četvrtoj je to 39,73 eura, u trećoj 48,56 eura, u drugoj 55,18 eura, a najviši je u prvoj cenzusnoj grupi i iznosi 61,80 eura po djetetu.

Novim prijedlogom Zakona o doplatku za djecu želi se potaknuti demografska obnova. Za njegovu provedbu osigurano je 262,5 milijuna eura u 2024. godini, 290,7 milijuna eura u 2025. godini te 272,7 milijuna eura u 2026. godini. Negativna demografska kretanja iskazuju se u padu nataliteta, starenju populacije i iseljavanjem stanovništva. Upravo ovakve mjere mogu pomoći u smanjenju pada nataliteta te iseljavanja iz Hrvatske.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Naime, Hrvatska se već dugi niz godina suočava s negativnim demografskim trendovima, zbog čega Vlada kontinuirano od 2016. godine razvija politike koje imaju za cilj doprinijeti demografskoj obnovi zemlje.

Uskoro Strategija do 2033.
Slijedom ovoga, u izradi je Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, koja kao cilj ima preokrenuti negativne demografske trendove u sljedećih 10 godina.

Strategija je dugoročni dokument koji postavlja temelje za koordiniranje i planiranje demografskih politika poput doplatka za djecu, rodiljnih i roditeljskih potpora te očinskog dopusta. Dva strateška cilja su izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva.

Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine u samom je kraju izrade te će uskoro biti dostupna zainteresiranoj javnosti kroz postupak e-savjetovanja.