Može li u Hrvatskoj brza internetska veza, ona koja uglavnom stiže brzim optičkim kabelom, tzv. VHCN mreža, doprijeti do svih dijelova Lijepe naše? Ako je suditi prema dijagnozi Europske komisije, potencijala imamo i upravo u toj kategoriji očekuju veliki napredak.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, pak, priznaje, ruralna područja nisu dostatno pokrivena, a tu je i problem korištenja, jer i tamo gdje je ima VHCN mreža korisnici ih ne koriste dovoljno. Za problem nepokrivenosti ali i nedovoljne iskorištenosti, HAKOM tvrdi, lijeka ima, u pripremnoj je fazi, a primjena kreće početkom prosinca.

Naime, Europska komisija dijagnosticirala je stanje hrvatskog digitalnog razvoja u svom prvom izvješću o stanju Digitalnog desetljeća. Radi se o sveobuhvatom pregledu stanja digitalizacije gospodarstva i društva, koje je nekoć prikazivano indeksom DESI.

Sada je taj indeks inkorporiran u Izvješće. Digitalno izvješće sadrži 4 kategorije: Digitalna infrastruktura, digitalne vještine, Digitalno poslovanje i Digitalizacija javnih usluga, s nizom dodatnih potkategorija.

Uložiti više napora
Opća ocjena Europske komisije jest da Hrvatska ima neiskorišten digitalni potencijal, da digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva značajno napreduje, a najveći doprinos ostvarenju ciljeva očekuju u području pokrivenosti optičkom fiksnom mrežom te u digitalizaciji poslovanja. Iako je bilo poboljšanja, i dalje je potrebno uložiti više napora u razvoj digitalnih vještina. Dok je pružanje online usluge te usvajanje gigabitnih usluga i dalje ograničeno.”

“Izvješće EK o digitalnom desetljeću pokazuje da je Hrvatska napredovala na ljestvici EU zemalja u ukupnoj pokrivenosti brzim internetskim mrežama – VHCN mrežama za jedno mjesto u usporedbi s prošlom godinom i, što je još važnije, značajno je smanjila zaostatak za prosjekom EU”, naglašavaju iz HAKOM-a u svom komentaru na kategoriju povezivosti odnosno infrastrukture te nastavljaju: “Taj pomak bio je očekivan s obzirom na značajna ulaganja operatora u VHCN mreže koja se bilježe iz kvartala u kvartal.”

Ono što nije dobro, kazuju iz HAKOM-a, jest to da Hrvatska i dalje loše stoji u odnosu na prosjek EU što se tiče ruralne pokrivenosti VHCN mrežama, a to je posljedica nedostatnog komercijalnog interesa operatora za ulaganja u ruralna područja koja su bez državnih potpora neisplativa za ulaganja.

“Osim toga, iz izvješća EK vidljivo je da Hrvatska značajno zaostaje u korištenju izgrađenim VHCN mrežama, gdje smo, iako pokazujemo blagi napredak, još uvijek među najlošijim zemljama EU. Lošije korištenje novoizgrađenih VHCN mreža, koje je posljedica nedostatne potražnje, posebice u ruralnim područjima, ima izravan utjecaj i na odluku komercijalnih operatora hoće li ulagati u gradnju novih VHCN mreža.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U tom smislu opaske EK su očekivane, a jedino što HAKOM može učiniti – i čini – jest uspostaviti regulatorni okvir koji će biti poticajan za ulaganja u pokrivenost VHCN mrežama te koji neće stvarati nepotrebne regulatorne zapreke tim ulaganjima i iskorištenju novoizgrađenih mreža”, ističu regulatori te dodaju kako vjeruju da će deregulacija tržišta, odnosno ukidanje regulatornih obveza HT-u u pojedinim područjima pridonijeti boljim rezultatima i utjecati upravo na pokazatelje poput iskorištenja novoizgrađenih svjetlovodnih mreža.

Pitanja deregulacije
“Mišljenja smo”, ističu u HAKOM-u, “da će se u dereguliranim područjima povećati razina tržišnog natjecanja koja će rezultirati većim korištenjem kako svjetlovodne mreže HT-a tako i svjetlovodnih mreža alternativnih operatora”. Valja napomenuti kako se s HAKOM-ovim potezom po pitanju deregulacije i posebice njihovim planiranim, ishodima ne slažu igrači na tržištu, osim naravno onog, koji se deregulira ili Hrvatskog Telekoma.

Deregulacija brzog interneta, (iznad 100 Mbps) stupa na snagu za mjesec dana, a trenutačno je u tijeku pripremno razdoblje. A o tome kako protječe priprema za deregulaciju u 72 od 572 područja iz HAKOM-a kažu: “Što se tiče pripremnog razdoblja za stupanje na snagu deregulacije, HT je u zadanom roku objavio nove standardne ponude prema kojima regulirani uvjeti vrijede samo u područjima koja su i dalje regulirana.

HT je isto tako obavijestio HAKOM da i u dereguliranim područjima i dalje namjerava pružati veleprodajne usluge pod komercijalnim uvjetima te očekujemo da će alternativni operatori nastaviti koristiti HT-ove veleprodajne usluge. S druge strane, očekujemo da će i HT u područjima u kojima nema vlastitu svjetlovodnu mrežu koristiti komercijalne veleprodajne usluge alternativnih operatora čije je pokrivanje u dereguliranim područjima značajno.

aj obostrani komercijalni interes za korištenjem veleprodajnih usluga bi prema mišljenju HAKOM-a trebao rezultirati tržišno reguliranim veleprodajnim uvjetima koji će biti prihvatljivi svim operatorima. Potrebno je naglasiti da HAKOM u dereguliranim područjima ima mehanizme tzv. simetrične regulacije koji se mogu primijeniti u odnosu na sve operatore jednako i koja bi trebala osigurati da operatori mogu biti konkurentni na maloprodajnoj razini i ako koriste veleprodajne usluge drugih operatora”, pojašnjavaju iz HAKOM-a.

Kada se pak radi o mobilnim mrežama, prema izvješću Europske komisije, Hrvatska je postigla velik napredak u pokrivenosti 5G mrežom (i ukupna i ruralna pokrivenost su iznad prosjeka Unije), što je posljedica velikih ulaganja operatora u radio frekvencijski spektar i u gradnju mreže, pojašnjavaju iz HAKOM-a.