Međunarodni beogradski sajam knjiga održan na Beogradskom sajmu i 66-ti po redu, završio je rekordnim brojem posjetitelja – njih službeno čak 191.411.

“Tijekom devet dana trajanja Sajma knjiga posjetiteljima se predstavilo 420 direktnih izlagača, od čega 356 domaćih i 64 iz inozemstva. Ukupan broj sudionika, koji, osim direktnih izlagača, obuhvaća i zastupane firme i iznosi 867. Pored izdavača iz Srbije sudjelovali su izdavači iz 15 zemalja,” rekla je direktorica Beogradskog sajma, Danka Selić.

Bogat program
Jedan od najpopularnijih sajmova u Beogradu održan je na više od 30.000 kvadratnih metara bruto izložbenog prostora. Na tom prostoru održano je 546 programa u organizaciji Beogradskog sajma knjiga, a pratilo ga je više od 1.200 akreditiranih novinara iz čak 16 zemalja.

Zemlja partner ove je godine bila Francuska. “Činjenica da je broj posjetilaca premašio prošlogodišnji govori o tome da ljudi vole knjigu i da nikakav prostor na to ne može utjecati, ali veseli informacija da će i sljedeći Sajam knjiga biti održan u ovom istom prostoru”, rekla je poslanica u Sekretarijatu za kulturu grada Beograda, Nataša Mihailović Vacić.

Upravo se oko mjesta održavanja Sajma knjiga lome koplja. S jedne strane tu je Beogradski Sajam kao organizator, a s druge strane su mali izdavači koji smatraju kako je cijela manifestacija za njih naprosto – preskupa. “Zapravo je pravo pitanje kada će se izdavači, ili barem dio njih, bez obzira na udruženje iz koga dolaze, napokon udružiti i bojkotirati Sajam knjiga!

Jer sajamski je prostor toliko skup za izdavače da to nije održivo. Prošle godine su cijene podignute, ove godine opet i to za još 30 posto. Ako gledamo troškove Sajma kao knjižarski rabat, dolazimo do frapantne cifre od 60 posto rabata! To znači, ako prodate knjigu za 1000 dinara, 600 dajete Sajmu! Sa 400 dinara treba platiti prava, porez, prijevod, lekturu, štampu i ljude koji rade na knjizi. Gdje je tu zarada za izdavača?” kategoričan je urednik izdavačke kuće Blum Aleksandar Šurbatović.

Dodaje kako vlast treba shvatiti kako sajam knjiga i sajam automobila nisu isto. Isto tako, po njegovom mišljenju – pitanje je hoće li sljedeće godine biti sajma knjiga na istom mjestu. Jer po njemu su ključna pitanja koje treba riješiti – skupi sajamski prostor i dizanje cijena ulaznica. Ove godine pojedinačne ulaznice koštale su 350 dinara (3 eura), a za grupne posjete za više od 20 osoba karta je bila 250 dinara ili 2.10 eura.

Veliki izdavači
Veliki izdavači bili su, međutim, zadovoljni odazivom posjetitelja. “Imamo bogatu ponudu, više od 200 novih naslova, više nego prošle godine. Tu su domaća i dječja izdanja, kao i neprikosnoveni klasici. Stephen King odlično se prodaje, stigla nam je i njegova nova knjiga “Kristina”, koja je najprodavanija ovdje,što nam je totalni fenomen.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Ponosimo se i domaćim izdanjima, piscima kao što su Miodrag Majić ili Žaneta Đukić Perišić. Posjetitelji isto tako traže knjige Meše Selimovića, “otkrila je Marija Bošnjaković, PR menadžerica iz izdavačke kuće Vulkan.

Iz još jedne velike izdavačke kuće – Lagune – otkrili su koja su im djela najtraženija. “Imamo knjige za cijelu obitelj i za različite ukuse čitalaca, najveći broj Nobelovaca i srpskih pisaca. Imamo i ediciju Bez prijevoda – djela najznačajnijih autora iz regije – i ne prevode se – kao što su Semezdin Mehmedinović, Jurica Pavičić, Boris Dežulović.

Izdavaštvo usprkos povećanoj cijeni papira i dalje odolijeva izazovima. Prosječna cijena knjiga je između 700 i 1100 dinara (6 i 9,40 eura) što je znatno niže od cijena u regiji. Postoji tako i književni turizam, pa naše knjižare koje su blizu hrvatske granice – poput one u Subotici – imaju velik broj čitatelja iz Hrvatske koji nabavljaju knjige po nižim cijenama,” rekla je Tanja Vučković, PR menadžerica Lagune.