Crnogorci u bankama drže 2,65 milijardi eura, što je 15 posto više nego lani.
Unatoč svakodnevnom rastu cijena i inflaciji, štednja građana u bankama raste, pokazuju podaci Središnje banke. Tako građani u bankama imaju ukupno 2,65 milijardi eura, što je 15 posto više nego lani.
Podaci Središnje banke pokazuju da je četvrtina ukupnih depozita u vlasništvu stranaca, a samo građani na bankovnim računima imaju ukupno 2,65 milijardi eura.
Unatoč svakodnevnom rastu cijena i inflaciji, štednja građana u bankama raste, pokazuju podaci Središnje banke. Tako građani u bankama imaju ukupno 2,65 milijardi eura, što je 15 posto više nego lani.
Podaci Središnje banke pokazuju da je četvrtina ukupnih depozita u vlasništvu stranaca, a samo građani na bankovnim računima imaju ukupno 2,65 milijardi eura.
Snažan rast
“U odnosu na isto usporedno razdoblje 2022. godine kada su iznosili dvije milijarde 322,9 milijuna eura. Depoziti građana ove su godine porasli za 331,4 milijuna eura ili 14,27 posto. Kratkoročni depoziti čine 90,11 posto, a dugoročni 9,89 posto ukupnih depozita u sustavu”, kazao je za TVCG Jovan Marković iz Centralne banke Crne Gore, prenosi Pobjeda.
Veliko povjerenje građana da novac drže u bankama ne prati i rast kamatnih stopa na štednju. I dok su kamate na kredite porasle u odnosu na prošlu godinu, na štednju su pale. Tako banke kada daju novac u prosjeku uzimaju 6,47 posto kamate, a kada im date samo 0,24 posto. Ovakav omjer kamata u Udruženju banaka pravdaju strukturom depozita i tvrde da su zarade od štednje znatno veće od prosječnih prinosa.
“82 posto ukupnih depozita su depoziti po viđenju gdje nemate ni kamatu ni kamatni prinos, to potpuno mijenja sliku, jer na godišnjoj razini u Crnoj Gori kod crnogorskih banaka možete ostvariti i do tri posto prihoda na depozite”, objašnjava Bratislav Pejaković iz Udruženja banaka.
Iz Centralne banke, pak, skupe kredite i jeftinu štednju pravdaju geopolitičkom neizvjesnošću.
Faktor sigurnosti
Upravo zato tvrde da zarada nije motiv onima koji novac drže u bankama. “Imamo geopolitičku situaciju koja utječe na to da građani štede za nepredviđene okolnosti, a ne za investicije.
I zapravo je to jedan od razloga zašto banke imaju povijesni maksimum depozita stanovništva i gospodarstva, s jedne strane, a s druge strane nemaju pritisak mijenjati ili povećavati kamate“, kaže Marković.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu