Plenković je u utorak u Saboru predstavio godišnje izvješće o radu vlade, popraćen bukom oporbenih zastupnika, nezadovoljnih jer su smatrali da se prekršio saborski poslovnik nepoštivanjem rasporeda govornika.

„Ukupna neto dobit Hrvatske u odnosu na uplate i isplate u proračun Europske unije iznosi 12 milijardi eura”, rekao je premijer u svom dugom govoru u kojem se dotaknuo niza tema na unutarnjem i vanjskom planu.

Kazao je kako je hrvatski BDP po stanovniku prije sedam godina iznosio 62 posto prosjeka EU-a, a sad je na 73 posto.

Plenković je rekao kako je vlada „konkretno ostvarila” mnogo toga, no da preostaje „još puno posla kako bismo za deset godina dosegli prosjek Europske unije”. Tome će pripomoći i oko 25 milijardi eura europskih sredstava koje Hrvatska ima na raspolaganju u narednom desetljeću.

Prosječna stopa hrvatskog gospodarskog rasta u protekle tri godine trebala doseći 76 posto, što Hrvatsku stavlja na visoko treće mjesto u EU-u, iza Irske i Malte, nastavio je premijer.

Naglasio je kako je Hrvatska danas „uvažena članica međunarodne zajednice”, ponovivši kako je dio „uskog kruga” 16 država koje su istodobno članice NATO-a, EU-a, šengena i europodručja.

Preostaje joj članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje slijedi u narednim godinama. Plenković će zbog toga već u ponedjeljak putovati u Pariz gdje je sjedište organizacije.

Hrvatska visoko na listi zemalja održivog razvoja 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vlada Hrvatsku želi pozicionirati i kao „regionalno energetsko čvorište”, širenjem kapaciteta LNG terminala u Omišlju na 6,1 milijardi kubika plina, čime se zemlja „strateški pozicionira kamo pripada”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da je vlada izgradila taj terminal „nakon 40 godina rasprava” te da bi Hrvatska danas uvelike ovisila o ruskom plinu i bila u teškoj gospodarskoj i socijalnoj krizi i izvan eurozone da se to nije učinilo.

Vlada s Austrijom, Slovenijom i Bavarskom planira graditi plinovod od terminala u Omišlju do te njemačke savezne države.

Paralelno Hrvatska radi na zelenoj tranziciji. Plenković je u Saboru rekao da je Hrvatska na 12. mjestu od 193 članica po ispunjavanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Premijer je govorio kako je Hrvatskoj strateški važnos „prosperitetno, demokratsko i stabilno susjedstvo koje dijeli iste europske vrijednosti”.

Pritom je izdvojio Bosnu i Hercegovinu koju je pozvao na što skorije ispunjavanje reformi kako bi otvorila pristupne pregovore o članstvu u EU-u.

Pozvao je i da ta zemlja, iz koju stiže velika većina ilegalnih migranata, potpiše sporazum s Frontexom, graničnom agencijom EU-a.

Naglasio je kako se Hrvatska protivi gradnji žica i ograda na granicama „koje nisu djelotvorne”.

„Potrebno je jačati suradnju između država članica, pokazati solidarnost i rješavati problem na izvoru”, kazao je.