Sigurnost prometa, a posebice cestovnog, nameće se kao jedan od glavnih izazova modernog društva. Problem sigurnosti cestovnog prometa globalni je problem te je kao takav i prepoznat od strane Ujedinjenih naroda. Cestovni promet je najčešći uzročnik smrtnosti mladih ljudi u dobi od 15 do 29 godina, a promatra li se ukupna populacija neovisno o dobi, cestovni promet je osmi najčešći uzročnik smrtnosti u svijetu. U prosjeku svakih 23 sekunde u svijetu u cestovnom prometu pogiba jedna osoba, a godišnje više ljudi izgubi život kao žrtva u prometu nego u ratovima.

Republika Hrvatska je prepoznala problem sigurnosti cestovnog prometa te se u tom smislu kao krovni dokument svakih 10 godina izrađuje Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske. Hrvatske ceste d.o.o. upravljaju s mrežom državnih cesta ukupne duljine preko 7400 kilometara te su kao dionik navedenog Nacionalnog plana svjesne svojih obaveza i odgovornosti u sustavu sigurnosti prometa, ali i sve većih izazova s obzirom na stanje ostalih dvaju osnovnih čimbenika sigurnosti prometa, čovjeka i vozila. Naime, ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju dogodio se niz pozitivnih učinaka na sigurnost prometa, od financiranja projekata vezanih za poboljšanje cestovne infrastrukture i sigurnosti cestovnog prometa pa do usvajanja direktiva Europske unije i uvođenja pozitivnih praksi kao što je primjerice provedba revizija cestovne sigurnosti. Međutim, ulaskom u Europsku uniju olakšan je i postupak unosa rabljenih vozila što je rezultiralo starenjem voznog parka pa su vozila registrirana u Republici Hrvatskoj prosječne starosti od oko 14,5 godina. Naravno, nije potrebno naglašavati kako starost vozila bitno utječe na sigurnost cestovnog prometa. Studija koju je američki National Highway Traffic Safety Administration (NHTSA) izradio 2017. godine pokazuje kako za isti model automobila vjerojatnost preživljavanja putnika značajno opada povećanjem starosti automobila. Prema studiji, vjerojatnost smrtnosti kod teške prometne nesreće u vozilu do tri godine starosti je 26%, dok je u vozilu starijem od 18 godina vjerojatnost smrtnosti preko 50%.

Nadalje, čimbenik čovjek, promatrajući demografsku sliku RH, također je sve stariji te je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2022. godine prosječna starost stanovništva u RH bila preko 44 godine. Navedeno je bitno iz razloga što starije osobe u istovrsnoj prometnoj nesreći imaju manju vjerojatnost preživljavanja od osoba mlađe životne dobi te će zadobiti teže tjelesne ozljede od mlađih osoba. Predmetno je razvidno i u činjenici da je broj poginulih u RH značajno smanjen u posljednjih desetak godina, dok je broj poginulih osoba koje su u dobnoj skupini 65+ je ostao gotovo na istoj razini te se u smislu relativnog udjela u ukupnom broju poginulih povećao. Nastavno na rečeno, razvidno je kako je u smislu povećanja sigurnosti cestovnog prometa sve veći izazov upravo na čimbeniku cesta, odnosno subjektima koji upravljaju cestovnom infrastrukturom.

Sve aktivnosti koje Hrvatske ceste provode kroz održavanje (redovito, izvanredno ili investicijsko), ili projektiranje i građenje novih cesta su direktno ili posredno vezane i uz sigurnost prometa. Nastavno na navedeno, Hrvatske ceste kroz izvanredno održavanje u prosjeku godišnje rekonstruiraju oko 100 kilometara državnih cesta, dok se kroz aktivnosti redovitog održavanja održava potrebna razina služnosti cesta kojom se osiguravaju uvjeti za sigurno prometovanje. I kapitalni projekti Društva, direktno ili posredno, pridonose povećanju sigurnosti prometa. Primjerice, najveći infrastrukturni projekt Društva, Pelješki most, osim svog primarnog cilja – cestovnog povezivanja južne Dalmacije, utječe i na sigurnost prometa, a isti efekt imaju i obilaznice gradova. Isto tako, ostali veliki infrastrukturni projekti poput brzih cesta, denivelacija i izgradnje cestovnih objekata, osim povećanja propusne moći utječu i na sigurnost prometa. Mjere koje su direktno vezane za sigurnost prometa na državnim cestama provode se retroaktivno ili proaktivno. Retroaktivne mjere imaju reaktivan pristup i baziraju se na prometnim nesrećama i njihovim posljedicama koje su se dogodile u proteklom razdoblju, dok se proaktivnim mjerama utječe na dodatno povećanje razine sigurnosti prometa neovisno o nastalim prometnim nesrećama.

Retroaktivne mjere se baziraju na prometnim nesrećama i posljedicama istih, a takva mjera koju Hrvatske ceste primjenjuje već gotovo 20 godina jest sanacija opasnih mjesta. Hrvatske ceste su u razdoblju od 2001. do danas sanirale preko 300 opasnih mjesta, za što je investirano oko 50 milijuna eura, što vlastitih sredstava i sredstava iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, što sredstava iz EU fondova. Usporedbom podataka o prometnim nesrećama koje su evidentirane u trogodišnjem razdoblju prije sanacije te u istom razdoblju nakon sanacije opasnih mjesta, utvrđeno je ukupno smanjenje broja prometnih nesreća za 76,2%, broja poginulih osoba za 90,3%, teško ozlijeđenih za 75,3% i broja lakše povrijeđenih za 72,3%.

Najčešće do sada poduzimane mjere na sanaciji opasnih mjesta bile su:

izmjene i dopune prometnih znakova, signalizacije i opreme ceste,

izgradnja dodatnih prometnih traka za skretanje,

uklanjanje prepreka koje smanjuju preglednost,

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

izgradnja pješačkih i biciklističkih staza,

izgradnja raskrižja s kružnim tokom prometa te

poboljšanje karakteristika površine kolnika i geometrijskih karakteristika ceste.

Međutim, pored mjera koje se temelje na reaktivnom pristupu, Hrvatske ceste provode i niz proaktivnih mjera čijom se širom, sustavnijom i usmjerenijom primjenom u narednom razdoblju može utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća, a prije svega na posljedice prometnih nesreća.

Radi se o sljedećim mjerama:

Aktivnosti revizije cestovne sigurnosti sukladno Direktivi 2008/96/EZ, odnosno Direktivi 2019/1936 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o izmjeni Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture

EuroRAP analize koje nam služe ne samo kako bismo “loše” ceste učinili dobrima, nego i one koje su dobre izvrsnima,

Implementacija ITS sustava,

Izrada novih smjernica u projektiranju, građenju i održavanju cesta,

Razni pilot projekti.

Posebice bismo istaknuli projekte povećanja sigurnosti motociklista.

Naime, glavna karakteristika motocikla je što se radi o motornom vozilu s jednim tragom (odnosno dva kotača) te je tijekom upravljanja vozilom potrebno održavati ravnotežu i smjer kako ne bi došlo do prevrtanja vozila. Činjenica je kako su vozači motocikala jedna od najranjivijih skupina sudionika u prometu, što proizlazi iz samih vozno-dinamičkih karakteristika prometnog sredstva.

Ujedno su motociklisti teže uočljivi drugim vozačima, kako zbog manjih dimenzija, tako i zbog neočekivanosti pojave motociklista od strane ostalih vozača. Za razliku od posljedica ostalih prometnih nesreća, gdje je najčešća posljedica materijalna šteta, većina prometnih nesreća s motociklistima i mopedistima za posljedice imaju lake ozljede, no značajan udio imaju i teške ozljede te smrtne posljedice.

Postizanje određene razine sigurnosti motociklista na cestama je izazovan i zahtjevan zadatak, a prometna infrastruktura je jedan od čimbenika kojim se može utjecati na sigurnost motociklista, posebice u smislu ublažavanja posljedica nastalih prometnih nesreća.

Stoga Hrvatske ceste kontinuirano izrađuju projektnu dokumentaciju te provode mjere za dodatno povećanje razine prometne sigurnosti za motocikliste kojima će se minimizirati broj prometnih nesreća i posljedice prometnih nesreća s motociklistima. Navedene mjere se baziraju na postavljanju dodatne zaštitne ograde za motocikliste, izmjenama i dopunama prometne opreme i signalizacije te povećanju hvatljivosti kolnika neinvazivnim metodama.

Sadržaj omogućile Hrvatske ceste