Jer je to posao koji je itekako potreban i društveno koristan, a to se najbolje vidi kada takvih radnika ima sve manje i manje.
Nema ih ni za lijek i tako iz godine u godinu. Spremačice su dospjele među pet najtraženijih poslova. Ove godine ih je na tržištu rada nedostajalo više od 8.000. U turizmu su tome doskočili zapošljavanjem stranih radnika, no velik problem s manjkom ove radne snage javlja se i u javnim ustanovama, posebice zdravstvu.
“Posla ima i previše, pogotovo kada ga nema tko raditi”, rekla je Ana za dnevnik.hr, spremačica u Klinici za Dječje bolesti, Zagreb. Ana već 18 godina radi u bolnici u Klaićevoj.
Nema ih ni za lijek i tako iz godine u godinu. Spremačice su dospjele među pet najtraženijih poslova. Ove godine ih je na tržištu rada nedostajalo više od 8.000. U turizmu su tome doskočili zapošljavanjem stranih radnika, no velik problem s manjkom ove radne snage javlja se i u javnim ustanovama, posebice zdravstvu.
“Posla ima i previše, pogotovo kada ga nema tko raditi”, rekla je Ana za dnevnik.hr, spremačica u Klinici za Dječje bolesti, Zagreb. Ana već 18 godina radi u bolnici u Klaićevoj.
“Nedostaje, nedostaje, i to nas puno nedostaje. Ljudi idu van, male su plaće, mi stariji nemamo izbora, a mladi imaju izbora, idu van”, rekla je Ana.
Nadodaje kako ih je u bolnici posebno teško zaposliti gdje se radi blagdanom, vikendom, a i sigurnost pacijenata je na prvom mjestu.
“Od 65 sistematiziranih radnih mjesta, imamo popunjenih 44. Jako je teško organizirati rad, službu, problem su duga bolovanja za koje ne možete osigurati zamjenu i nažalost jako je slab odaziv na natječaje. Na deset raspisanih mjesta zaposlimo jednu do dvije spremačice”, rekla je Anita Znaor, glavna sestra Klinike za dječje bolesti Zagreb.
To je zanimanje koje je među pet najtraženijih. Najviše ih nedostaje u zdravstvu, u obrazovanju, u administrativnim i uslužnim djelatnostima, u turizmu. Kada se sve zbroji, u prvih sedam mjeseci tražilo se 8685 čistačica i spremačica. U turizmu su se zato počeli snalaziti i sa stranim radnicima. To je jedno od rješenja.
“Jednostavnog rješenja nema, osim uvoza stranih radnika, drugo rješenje robotizacija, automatizacija tog posla. Moguće povećanje njihovih plaća bi dovelo do narušavanja odnosa između plaća prema višim razinama obrazovanja”, rekao je Predrag Bejaković, nezavisni analitičar.
No plaće jesu male, vrte se oko minimalca, u prosjeku 700 eura. Uz to, ta profesija, kaže i Ana, ne cijeni se dovoljno.
“To je prvo i osnovno da se cijeni nas i naš rad”, rekla je Ana.
Jer je to posao koji je itekako potreban i društveno koristan, a to se najbolje vidi kada takvih radnika ima sve manje i manje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu