Unatoč uvođenju eura, inflaciji i skupim četvornim metrima, potražnja za stanovima i kućama i dalje je velika. Ima li još prostora za rast, hoće li se i kada tržište nekretnina stabilizirati i može li kućanstvo s prosječnim primanjima doći do vlastite nekretnine u većim gradovima?
Unatoč visokim cijenama novogradnja je iznimno tražena, skupi se kvadrati prodaju prije nego što se i počnu graditi. Lana Mihaljinac Knežević iz Hrvatske gospodarske komore za HTV Dnevnik objasnila kako su cijene prosječnih nekretnina više.
“Nekretnine u novogradnji su vrlo tražene, u Zagrebu zbog potresa te predstavljaju bolju investiciju od rabljene nekretnine”, dodala je.
Unatoč visokim cijenama novogradnja je iznimno tražena, skupi se kvadrati prodaju prije nego što se i počnu graditi. Lana Mihaljinac Knežević iz Hrvatske gospodarske komore za HTV Dnevnik objasnila kako su cijene prosječnih nekretnina više.
“Nekretnine u novogradnji su vrlo tražene, u Zagrebu zbog potresa te predstavljaju bolju investiciju od rabljene nekretnine”, dodala je.
Mihaljinac Knežević je kazala kako postoji više razloga zbog kojih se investira u nekretnine, a jedan od njih je i inflacija kako bi se sačuvala vrijednost novca te uvođenje eura.
Istaknula je i da staroj gradnji raste cijena jer ne postoji javno dostupan izvor realiziranih cijena.
“Građani se prilikom formiranja uspoređuju s projektima novogradnje u blizini postojećih zgrada s traženim cijenama na nekretninskim tražilicama”, rekla je Mihaljinac Knežević.
Dodala je i kako je APN doveo građane do kupnje preskupih nekretnina, ali i kako se taj trend mijenja jer dolazi do pada transakcija.
“Vidimo veće razilaženje između traženih i realiziranih cijena i smatramo u struci da će se sve manji broj preskupo procijenjenih nekretnina u segmentu rabljenih stambenih nekretnina nastaviti prodavati. Novogradnja će vjerojatno nastaviti postizati više cijene”, kazala je Mihaljinac Knežević.
Najskuplje nekretnine su na obali, svaki četvrti kupac je stranac, no i vani je inflacija učinila svoje. Lana Mihaljinac Knežević rekla je da je tržište na obali pod ekonomskim utjecajem tržišta nekretnina država iz kojih dolaze kupci.
“Prošle godine je bilo najviše kupaca iz Njemačke, znamo da se tamo mijenja ekonomska situacija i situacija na tržištu nekretnina, moramo pričekati brojke i vidjeti što će biti ove godine. Obala je strancima atraktivna i kao investicija iz turističkog najma”, objasnila je.
Mihaljinac Knežević je kazala da slijedi usporavanje tržišta nekretnina jer građani postaju svjesni koliko imaju sredstava. “Bojim se da je ove godine sve manje i manje onih koji si mogu priuštiti nerealno procijenjene nekretnine”, dodala je.
Ona je istaknula kako subvencioniranje najma ne bio trebao biti oblik priuštivosti stanovanja.
“Kod nas je vlasništvo vrlo cijenjeno, smatra se statusnim simbolom i oblikom investicije. Mladi ljudi bi unajmili nekretninu jer si ne mogu priuštiti preskupe kvadrate za kupnju. Manjak ponude vlada i na tržištu najma i tu je primarni razlog turizam”, kazala je Mihaljinac Knežević.
Mihaljinac Knežević je poručila da ona osoba koja planira kupiti nekretninu mora dobro analizirati svoju financijsku situaciju i dobro se raspitati o uvjetima kreditiranja.
Cijene nekretnina rasle su i tijekom ljeta, pokazuju analize. Na tržištu je ipak velika razlika u cijenama kvadrata po hrvatskim gradovima, a raspon je od 1350 do 10.000 eura po četvornome metru. Najskuplji su Opatija, Dubrovnik, Split, Zagreb.
“Imamo cijeli sklop s cijenama, od sedam do deset tisuća su top nekretnine, poput ove u kojoj se nalazimo, na top poziciji u centru grada, dok su sve ostale nekretnine od dvije i pol do pet tisuća na boljim lokacijama”, za HTV Dnevnik objasnio je Sanjin Rastovac, posrednik u prometu nekretninama.
Potražnja je visoka jer gotovo svaku četvrtu nekretninu u Hrvatskoj kupi stranac. Rastu cijene kvadrata pogoduje dobra turistička sezona.
“Građani kroz turizam puno prihoduju, nisko su oporezovani, tako da su im i profiti iz tih djelatnosti visoki. Oni raspolažu vlastitim sredstvima i jako često ulažu u nekretnine, što im uz inflaciju štiti vrijednost novca”, kazala je Lana Mihaljinac Knežević, predstavnica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
U ostatku Europe, pa i u Njemačkoj, cijene nekretnina počele su padati zbog rasta kamatnih stopa, u Hrvatskoj, prema analitičarima, moguća je stagnacija cijena.
“Moje mišljenje je da će cijene biti kao što su sada i da ne bi trebalo doći do nekog većeg skoka, eventualno čak male korekcije na niže”, istaknuo je Darko Radelja, posrednik u prometu nekretninama.
Posljednjih osam godina prvu nekretninu kupilo je 36 tisuća obitelji, uz APN-ov program subvencioniranja kredita. Kritičari ističu da je APN ipak bio glavni pokretač rasta cijena.
Resorni ministar najavio je nacionalni plan stambene politike koji uključuje subvencionirani najam.
“Gradnja višestambenih kuća koje bi bile namijenjene sugrađanima koji ne mogu kupiti stan putem kredita, da im se ti stanovi omoguće kroz povlaštenu subvencioniranu cijenu najma, mislim da je to jedan od načina rješavanja stambenog pitanja sugrađana i, jasno, uz nastavak POS-ovih stanova”, objasnio je Branko Bačić, potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Unatoč visokim cijenama, interes za nekretnine, naročito za novogradnju, i dalje je velik.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu