Linearno povećanje mirovina je neizvedivo. Riječ je o trošku od 220 milijuna eura koji Fond neće podržati, kaže premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski.

S druge strane, Finance Think traži korekciju plaća dužnosnika Linearno povećanje mirovina koje traže umirovljenici trenutno je neizvedivo jer je riječ o dodatnom trošku od 220 milijuna eura koji neće podmiriti Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja (PFIOM) koji je ionako u deficitu.

Nerealni zahtjevi?
“To bi značilo da čak i oni koji su uplatili 30 godina staža neće moći dobiti mirovinu”, rekao je ovih dana premijer Dimitar Kovačevski, odgovarajući na zahtjeve umirovljenika koji su na prosvjedima poručili da neće odstupiti od linearnog povećanje mirovina za 3500 denara (oko 57 eura), a minimalna mirovina trebala bi se povećati na 18.000 denara.

Kovačevski najavljuje da se traži rješenje za minimalnu mirovinu, ali i za usklađivanje plaća dužnosnika, nakon što je odluka Ustavnog suda o povećanju njihovih primanja za 78 posto izazvala veliki revolt i nezadovoljstvo, piše Deutsche Welle.

Institut za ekonomska istraživanja Finance Think smatra da trenutna situacija s financijama mirovina ne dopušta povećanje mirovina izvan predviđenog zakonskog usklađivanja. Ujedno su pozvali Vladu da hitno i trenutačno pronađe mehanizam za uspostavljanje prvobitnog stanja te da otvori dijalog u okviru kojeg će se doći do prihvatljivog rješenja za razumno povećanje plaća dužnosnika.

“Nakon što sam postao premijer, kroz ekonomski i socijalni dijalog došlo se do novog rješenja povećanja mirovina. Imamo 26% povećanja mirovina u 1,5 godinu. Ako je minimalna mirovina bila 9000 denara, sada je 12.500 denara.

U rujnu će iznositi 13.000 denara. Ako je prosječna mirovina bila 13.000 denara, sada je 19.000 denara (oko 270 eura) i rasti će. Napravljeno je sustavno rješenje po švicarskom modelu koje omogućuje dva puta godišnje povećanje mirovina prema rastu prosječne plaće i troškova života”, rekao je Kovačevski.

Smatra da su prosvjedi umirovljenika politički motivirani. “Mirovina je rezultat radnog staža svakog pojedinca i uplata u Fond. Ako dođe do linearnog povećanja, to će značiti dodatni trošak od 220 milijuna eura, što FPIOM neće moći izdržati”, kaže Kovačevski. No, najavio je da je u tijeku izrada metodologije za zakon o minimalnoj mirovini.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Finance Think analizira da prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, umirovljenici imaju stopu siromaštva od 7 posto, što je znatno niže od ukupne stope siromaštva od 21,8 posto, a još niže u usporedbi s drugim društvenim skupinama, poput djece mlađe 30,3 posto, samohranih roditelja 41,6 posto i višečlanih obitelji 45,6 posto.

Osobe starije od 65 godina koje žive kao samci, dodaju, imaju stopu siromaštva od samo 4,1 posto. Više od četiri mjeseca dužnosnici primaju plaće veće za 78 posto nakon odluke Ustavnog suda. Iako je najavljen novi zakon o plaćama koji će regulirati plaće dužnosnika i izabranih dužnosnika, on je daleko od gotovog.

Plaće dužnosnika
“Od odluke Ustavnog suda kojom su povećane plaće dužnosnicima prošla su četiri i pol mjeseca, a zakon je u fazi izrade. Vlada je pristupila izradi zakona o plaćama koji će morati regulirati najveću plaću u državi, a prema odgovarajućim kriterijima urediti i ostale plaće.

Kovačevski smatra da su ranije protuustavno i nezakonito zamrznute plaće za 44 člana Vlade, gradonačelnika, saborskih zastupnika, sudaca, tužitelja,..