Ako se nastavi tempo rasta tržišta investicijskog zlata u Hrvatskoj, u tu klasu imovine već za dvije, tri godine građani bi mogli uložiti više nego što vrijedi trgovina svim vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi. Kako stoji u analizi koju potpisuje Josip Kokanović, operativni direktor Centra zlata, jednog od vodećih trgovaca investicijskim zlatom u Hrvatskoj, vrijednost tržišta trenutno se kreće oko 280 milijuna eura.

Tradicionalna zaštita

Prije samo četiri godine hrvatski su građani kupili zlata u investicijske svrhe za svega 30-ak milijuna eura što znači da je tržište naraslo za više od 750 posto u svega pet godina, a trend rasta očekuje se i u budućnosti. S ovakvom dinamikom rasta, tržište investicijskog zlata blizu je vrijednosti ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi koji je lani iznosio 393 milijuna eura. “Rast potražnje za investicijskim zlatom u fizičkom obliku treba promatrati u kontekstu rastućih neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu – od pandemije i visoke inflacije do geopolitičkih tenzija i ratova. Zlato se smatra tradicionalnom zaštitom vrijednosti imovine od takvih negativnih pojava i ne treba čuditi što ga sve više ljudi kupuje radi zaštite vrijednosti svog novca, ali i u nadi ostvarenja prinosa kojeg nije moguće ostvariti klasičnom štednjom u banci”, tvrdi Josip Kokanović.

Cijena zlata u eurima u proteklih je 20 godina u prosjeku rasla više od 8,5 posto na godišnjoj razini. “Visok rast cijene zlata u dugom roku posebno je privlačan u periodu inflacije, ali i recesije kada mnogi drugi oblici ulaganja poput dionica ili nekretnina imaju tendeciju pada.

Skok nakon 2018.

Zlato, s druge strane, često se ponaša kontraciklički, odnosno cijena mu najviše raste kada je stanje u gospodarstvu loše jer ga tada povećani broj malih, ali i velikih investitora kupuje radi zaštite imovine. S obzirom da mnogi očekuju novu recesiju u bližoj budućnosti koja se u Njemačkoj već i pojavila, nije nerealno očekivati rast cijene narednih godina”, pojašnjava Kokanović. Cijena unce zlata trenutno na globalnom tržištu iznosi 1966 dolara, a tijekom ove godine porasla je za 7,6 posto.

Kako ističe Kokanović, početak rasta tržišta investicijskog zlata u Hrvatskoj seže još u 2013. godinu kada je, nakon ulaska u EU, ukinut PDV na zlatne poluge i zlatnike čime je ovaj oblik ulaganja postao jedan od rijetkih koji je u potpunosti oslobođen svih poreza – kako prilikom prodaje, tako i prilikom kupnje. “No, pravi razvitak tržišta uslijedio je tek od 2018. nadalje dolaskom novih konkurenata koji su snizili cijene na europski prosjek”, kaže Kokanović.

“Unatoč velikom rastu tržišta, bitno je napomenuti kako smo u Hrvatskoj još uvijek daleko od prosjeka razvijenijih država poput Njemačke, Italije i SAD-a gdje znatno veći dio populacije ulaže u zlato i barem dio svoje štednje drži u obliku zlatnih poluga i zlatnika. Vjerujemo stoga kako porast potražnje nije samo kratkoročni trend uzrokovan pandemijom, inflacijom i ratom”, Zaključuje Kokanović.