Drži manje od jedan posto ukupne poljoprivredne proizvodnje, sve teže je naći radnike, dnevnice rastu, a uzgoj ovih vrsta ne donosi velik profit mada su u svijetu sve traženije.
U tijeku je sezona branja ljekovitog bilja, a unatoč tome što ima povoljne geografske i klimatske uvjete za njegov uzgoj, Srbija nema mnogo plantaža ljekovitog bilja budući da potencijal nije dovoljno iskorišten. Sve je teže naći radnike, a uzgoj ovih vrsta ne donosi ni veliki profit.
Porodica Milisavljević prije deset godina napravila je plantažu ljekovitog bilja u selu Jablanica u podnožju planine Rtanj…
U tijeku je sezona branja ljekovitog bilja, a unatoč tome što ima povoljne geografske i klimatske uvjete za njegov uzgoj, Srbija nema mnogo plantaža ljekovitog bilja budući da potencijal nije dovoljno iskorišten. Sve je teže naći radnike, a uzgoj ovih vrsta ne donosi ni veliki profit.
Porodica Milisavljević prije deset godina napravila je plantažu ljekovitog bilja u selu Jablanica u podnožju planine Rtanj…
Ljekovite biljke morali su sami posaditi kako bi završile u kremama za lice, budući da iz godinu u godinu nasadi postaju sve veći, dok je radnika sve manje. Tako trenutačno lavandu, smilje i žalfiju nema tko brati. “Nema ljudi, neće raditi, pa su dnevnice svake godine sve veće. Ove će godine dnevnica iznositi 4000 dinara. Ljeti se radi 10 sati, s pauzama naravno i oko biljaka se radi uvijek po najvećem suncu, zato nisu uvijek voljni raditi i nađu neku bolju varijantu”, kaže za Euronews Srbija proizvođač organske kozmetike Royalbalm Katarina Milosavljević. Zbog nedostatka radne snage i nedovoljne isplativosti, takvih plantaža u Srbiji nema mnogo. Pod ljekovitim biljem je između 1700 i 3000 hektara, što je manje od jedan posto ukupne poljoprivredne proizvodnje.
“Ponekad moramo ići i 30, 40 kilometara od ovog sela kako bismo nabavili radnu snagu, koja je najveći deficit u tom okruženju i mislim da će taj trend nastaviti rasti u narednim godinama”, rekao je za Euronews Srbija proizvođač organske kozmetike Royalbalm Slobodan Milosavljević.
Ljekovito bilje najviše se uzgaja na Tari, Povlenu, Maljenu, u okolini Sokobanje, ali i u Deliblatskoj peščari i na Fruškoj gori. Zbog nedovoljne količine ljekovitih vrsta u Srbiji Institut za proučavanje ljekovitog bilja “Dr Josif Pančić” prinuđen je sirovinu uvoziti.
“Uvozimo sve od bijelog sljeza, koji nam je vrlo zanimljiv, koji se može uzgajati na teritoriju naše zemlje, ali potrebna je velika količina radne snage. Nemamo mogućnosti proizvoditi, nameće se potreba da uvozimo pa sve do drugih vrsta koje se mogu lakše ubirati, ali za koje je potrebna veća količina radne snage”, kaže za Euronews Srbija Milan Lukić, direktor instituta “Dr Josif Pančić”.
Iako trenutačno ne koristi taj potencijal, Srbija je osamdesetih godina bila najveći izvoznik ljekovitog bilja u Europi, a Lukić smatra da se takva situacija može prevladati većim financijskim sredstvima koje će ministarstvo ili država dotirati po jednom hektaru.
Inače, potražnja za ljekovitim biljem u svijetu je sve veća. Statistika pokazuje da je 2021. godine promet ljekovitog bilja i proizvoda od ljekovitog bilja na svjetskoj razini iznosio 100 milijardi dolara, a procjenjuje se da će u 2028. godini dostići 390 milijardi dolara.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu