U Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje 24.500 kvalificiranih radnika koji bi mogli provoditi energetske obnove, pokazao je to dokument o stanju i preprekama u građevinskom sektoru pod nazivom “Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”.

Ova je analiza izrađena u sklopu EU sufinanciranog projekta CRO skills RELOAD kojeg provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske.

Također, kako je utvrđeno trenutno je svaki peti radnik stranac, a obrazovanje radnika u kontekstu znanja o energetski učinkovitim tehnologijama već sada predstavlja jedan od najvećih izazova za ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Naime, za većinu trogodišnjih zanimanja ne postoji dovoljni interes za upis i slabo se popunjavaju upisne kvote, a programi ne prate potrebe tržišta. .

Prema izvršnom direktoru Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Deanu Smolaru, glavni ciljevi koji se žele postići ovom analizom je definirati broj radnika potrebnih za izvođenje ključnih radova, zatim procijeniti postojeće obrazovne mogućnosti i predložiti optimalna rješenja u smislu redizajniranja postojećih programa i planova i programa te implementacije novih.

“Zaključci koje ovaj dokument treba dati bit će kamen temeljac za izradu Nacionalnih smjernica, također u sklopu CRO skills RELOAD, za donošenje strateških odluka svih relevantnih dionika u sektorima graditeljstva i obrazovanja u svrhu uspostave sustava obrazovanja i osposobljavanja radne snage u područjima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za postizanje ciljeva koje si je Republika Hrvatska zadala do 2030. u zgradarstvu“, zaključuje Smolar.

Naime, zgrade u Hrvatskoj su odgovorne za potrošnju više od 40% potrošnje energije i emitiraju oko 36 posto emisija CO2., a cilj EU-a je do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova od 40% u odnosu na razine iz 1990. To je moguće postići, iznose, pojačanim intenzitetom energetske obnove postojećih zgrada i izgradnje novih zgrada gotovo nulte energije (nZEB zgrada) zbog čega je “potrebno povećati broj kvalificiranih radnika, uključujući obrtnike i poduzetnike s posebnim znanjima i stručnošću u korištenju novih tehnologija i osiguravanju visokokvalitetne gradnje”.

Analiza postojećeg stanja, međutim, pokazala je i kako između 40% i 60% obrtnika smatra da o energetski učinkovitim tehnologijama ne zna dovoljno i htjeli bi znati više.

“Kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. procjenjuje se da će godišnje biti potrebno oko 24.500 radnika strukovnih zanimanja i 5800 inženjera građevinarstva, arhitekata, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike”, navodi se u
analizi u kojoj je prilikom obrade podataka energetske i statističke naravi najčešći problem bio doći do podataka koji su karakteristični samo za sektor zgradarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Najčešće su podaci vezani za sektor zgradarstva, iznose, pribrojeni podacima drugih djelatnosti u sektoru građevinarstva ili su prikazani samo djelomično pa u mnogim slučajevima nije moguće sastaviti kompletnu sliku o nekom području. To vrijedi za podatke o broju pravnih osoba i obrta vezanih za zgradarstvo, ali i za podatke o broju i strukturi zaposlenih, kao i za podatke o potrošnji energije i vrstama energije te one o energiji iz OIE proizvedenoj samo u zgradama ili za potrebe zgrada. Osim toga, često se podaci iste vrste u istom dokumentu za isti slučaj ne podudaraju te korisnik dokumenta mora donijeti odluku koji će podatak uzeti kao ispravan, pa utoliko sve navedeno je dodatno
iznenađenje “zato što se zgrade, zgradarstvo i potrošnja energije u zgradarstvu uvijek ističu kao važan faktor na području potrošnje svih oblika energije, ali i na području energetskih politika, odnosno baš zato bi baze podataka, statistički podaci, analize, planovi, programi i strategije morali uvijek sadržavati zgradarstvo kao posebnu kategoriju, i to s lako dostupnim podacima i preglednim planovima”. Pored toga, zgradarstvo nije samo jedna kategorija, nego se dijeli na stambene i nestambene zgrade ili na obiteljske kuće i zgrade komercijalnog sektora i slično. te bi ti podaci, kad je to moguće, morali biti strukturirani uzimajući u obzir te karakteristike zgradarstva.