Iako je cijena teglice meda u srpskim trgovinama postala sve nedostižnija za većinu prosječnih potrošača, budući da kilogram ponegdje košta i oko 2000 dinara, pčelari su iz sezone u sezonu sve nezadovoljniji jer su, kako tvrde, od korone do danas svi inputi u pčelarstvu drastično poskupjeli, a cijena meda u veleprodaji pala gotovo za pola.

U odnosu na 2020. cijena meda u maloprodaji je značajno porasla, pa kilogram bagremovog meda, koji je nekada bio oko 900 dinara pčelari sada prodaju za oko 1200, dok u trgovinama ide i do 2000 dinara.

Pčelari nezadovoljni
Poskupljenje meda bilježi i zavod za statistiku, pa je tako grupa namirnica u koju spadaju med, šećer, džem i čokolada u prosjeku za godinu dana poskupjela za 16,7 posto. U Savezu pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), međutim, navode da je cijena meda na malo kod pčelara ostala približno ista kao i prošle godine, a da je na veliko skoro prepolovljena.

U SPOS-u navode kako se većina meda proda kroz veleprodaju i da je tu, primjerice, cijena bagremovog meda pala sa 7,1 eura za kilogram na maksimalno četiri eura za kilogram i da je to, dodaju, drastičan pad od 43,6 posto. Oni, međutim, kažu kako se maloprodajna cijena meda kod pčelara nije mijenjala i da je i dalje 1200 dinara za kilogram.

“Možda je med poskupio u trgovinama zbog povećanja marži ili ne znam čega. Pčelari SPOS-a su se potrudili da svoj mede, umjesto u izvoz, ponude domaćem tržištu po cijeni kao na kućnom pragu pčelara. Sada med iz Pogona pčelara SPOS-a ‘Naš med’ možete naći po praktično istoj cijeni kao i kod pčelara, u našim trgovinama koji su i nama pčelarima i potrošačima izašli u susret i prilagodili cijene i svoje marže aktualnoj situaciji po pitanju meda, te građani za oko 1200 dinara mogu kupiti kilogram bagremovog meda u Lidlu, Idei, Rodi, Merkatoru, Aromi, Ekomed Ras, Društvu pčelara Kragujevac…”, rekao je za Euronews Srbija predsjednik SPOS-a Rodoljub Živadinović.

Prema njegovim riječima, u Srbiji se najviše proizvodi bagremov med, a slijede suncokretov, lipov, livadski, med od uljane repice, med od bagremca, med medljikovac. Najskuplji je medljikovac ili bagremov med, zavisno od sezone. Cijene svih vrsta meda kod pčelara su oko 1200 dinara za kilogram”, rekao je Živadinović.

Živadinović kao najveći problem spominje to što su svi inputi u pčelarskoj proizvodnji od korone do danas narasli od 30 do 80 posto. “Također, i subvencije su ostale iste. Pčelari su očajni zbog svega toga, i mnogi su se ove godine odlučili da napuste pčelarenje što će jako loše utjecati na prinose idućih godina onih poljoprivrednih kultura koje oprašuju pčele”, upozorio je Živadinović.

Pad izvoza
Godišnja proizvodnja meda u Srbiji je od četiri do 12 tisuća tona, ovisno od sezone, a registrirano je oko 20.000 pčelara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Najviše se meda izvozi već godinama u Italiju, Norvešku, Njemačku, Austriju, Francusku kao i mnoge druge europske zemlje, ali i zemlje okruženja odnosno nisu za zanemarivanje, kaže Živadinović. On, međutim, navodi da je prošle godine izvezeno oko 1700 tona što je, kako dodaje, priličan pad i da ove godine nastavlja da pada.

“Nismo cjenovno konkurentni na europskom tržištu koje su inače preplavili falsifikati. Mi se sa falsifikatima ne možemo natjecati jer je njihova proizvodnja jeftina, dok je proizvodnja meda jako skupa”, rekao je Živadinović.