Dok se pripremala jučerašnja sjednica skupštine 3. maj Rijeka 1905, tvrtke-kćeri riječkog brodogradilišta 3. Maj, koja bi s dokapitalizacijom u budućnosti trebala preuzeti poslovanje i nastaviti tradiciju te proizvodnje u Rijeci, stižu i prvi signali interesa i za vlasničko preuzimanje.

Rumunjski poduzetnik Gabriel Valentin Comanescu, vlasnik i CEO tvrtke za pomorsko bušenje Grup Servicii Petroliere (GSP), potvrdio je Poslovnom dnevniku da je zainteresiran za kupnju većinskog udjela u “novom” 3. maju.

Svoj je prijedlog za kupnju 51-postotnog udjela u 3. maju Rijeka 1905 već uputio nadzornom odboru riječkog škvera, a ključan, kako se čini, za ovaj pothvat bit će važan posao koji je povezao te dvije tvrtke.

Riječ je o natječaju za posao koji se odvija pomalo izvan fokusa javnosti, a radi se o jednom od najvećih investicijskih projekata u koji ulazi Ina, više od 200 milijuna eura vrijednom projektu gradnje, montaže plinskih platformi na Jadranu, te bušenja. Kako je Ina najavljivala, u planu je uz bušenje na dvije postojeće, postaviti i devet platformi na posve novim lokacijama.

Svaka od platformi, prema informacijama s kraja prošle godine, trebala bi koštati Inu oko 20 milijuna dolara, dok su cijene bušenja niže, procjenjivane su između 5 i 8 milijuna dolara.

GSP i 3. maj zajedno nastupaju u nadmetanju za taj posao, pri čemu bi riječko brodogradilište bilo zaduženo za izgradnju, a GSP transport i montažu platformi. U tim poslovima tvrtka GSP ima veliko iskustvo i reference u protekla dva desetljeća, tijekom kojih su izborili liderske pozicije u podmorskom bušenju, radeći za najveće kompanije u naftnom i plinskom biznisu.

Comanescuova grupacija zapošljava 2700 zaposlenika. Prije pandemije koronavirusa i rusko-ukrajinskog rata prihodi su joj bili na razini od 650 milijuna eura, a prošlu godinu ostvareno je oko 250 milijuna. S promjenama, Hrvatska postaje zanimljiva tom rumunjskom poduzetniku, no Comanescu uvjerava da natječaj za Inine platforme nije, kako bi se na prvu moglo zaključiti, njihov uvjet za preuzimanje 3. maja.

U 3. maju ne kriju da ih zanima ulazak u nišu offshorea koja je profitabilnija od klasične brodogradnje/G. Kovačić/PIXSELL

“Nismo uvjetovani tim natječajem u našoj odluci da uložimo u 3. maj. Vjerovali smo da je taj projekt u Hrvatskoj važnije napraviti s hrvatskom tvrtkom, između ostalog i zbog nacionalnog interesa vaše zemlje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Hrvatska je poznata po stručnjacima, posebice u našoj djelatnosti i to je bio jedan od glavnih razloga zašto smo se u taj projekt odlučili ući s 3. majem”, kaže Comanescu, apostrofirajući da je, što se tiče GSP-a, želja dodati 3. maj na međunarodnu kartu kao vrlo važno brodogradilište za energetsku industriju i ostvarenje zelenog cilja EU.

GSP u Constanti u Rumunjskoj inače ima i vlastito brodogradilište, a Comanescu kaže kako ima iskustvo u gradnji brodova i izvan svog temeljnog biznisa gradnji naftnih platformi.

“Naš portfelj je prilično bogat i sva izgradnja, konverzija itd. obavljana je u objektima GSP brodogradilišta u Constanti u Rumunjskoj. Potencijal za buduću suradnju s 3. majem je vrlo velik, želja nam je imati središte za rad i koordinaciju sadašnjih i budućih projekata na Mediteranu”, objašnjava ovaj rumunjski poduzetnik.

On je u 3. maju otkrio nevjerojatne tehničke i ljudske sposobnosti izvan tradicionalne brodogradnje i stoga bi ga se, smatra, riječko brodogradilište moglo uključiti u projekte nafte i plina i obnovljive energije kao što su konstrukcije vjetrenjača i gradnja brodova posebne namjene za instalaciju, rad i održavanje vjetroelektrana na moru.

Povratak profitabilnosti
Na upit koliko je upoznat s poslovnom i financijskom situacijom u kojoj se nalazi riječko brodogradilište, kaže kako mu je poznato što prolazi 3. maj. To ga očito ne odbija od mogućeg ulaganja, no kakva je njegova vizija i kakva su ulaganja potrebna da bi ga se stavilo na noge, za sada ne želi komunicirati.

“Detalje ne možemo otkriti, ali pripremamo ponudu povezanu s realnim investicijskim planom kako bismo postigli ciljeve za koje vjerujemo da će brodogradilište 3. maj pretvoriti u vrlo profitabilno”, ističe Comanescu. Njegov ulazak u Hrvatsku logičan je put nakon što su se s geopolitičkim promjenama na dulje vrijeme zatvorile mogućnosti poslova na Crnom moru.

“Hrvatska dosad nije bila previše aktivna u ponudi ugovora, pa iz tog razloga nismo bili u velikoj mjeri prisutni na vašem tržištu, osim ove godine s manjim projektom podmorskih radova s našim velikim DSV brodom GSP Falcon, koji je opremljen za podvodne radove i opremom za ronjenje”, nastavlja Comanescu.

Napominje kako je GSP jedan od najvećih izvođača integriranih podmorskih usluga u regiji, a radi u Sredozemnom i Jadranskom moru na talijanskoj strani kao i na drugim svjetskim projektima u Turskoj, Saudijskoj Arabiji, UAE, Kataru, SAD-u, Nizozemskoj, UK-u, zapadnoj i središnjoj Africi, Egiptu, Izraelu, Grčkoj, Indoneziji, Trinidadu itd.

U riječkom brodogradilištu ne kriju da su bili iznenađeni pozivom na suradnju koji im je stigao iz Rumunjske. Direktor 3. maja Edi Kučan kaže kako nisu bili niti upoznati s Ininim natječajem, kada im je na vrata pokucao Comanescu.

Presudno je kako će se prema ponudi GSP-a postaviti sama država/G. Kovačić/PIXSELL

Dobra prilika
“Za 3. maj to bi bila dobra prilika, ulazak u nišu offshorea koja je profitabilnija od klasične brodogradnje i to svakako ne bi željeli propustiti”, kaže Kučan, ne krijući da je do sada imao sjajnu komunikaciju oko ovog projekta, te da bi realizacija posla na Ininim platformama bila velik izazov za riječko brodogradilište. Comanescu, dodaje on, ne krije da je zainteresiran za puno širi obim suradnje, voljan je investirati, pa i prebaciti dio svoje flote u Rijeku, gdje bi mogli obavljati i remonte.

No, o tom aspektu presudno je kako će se prema njegovoj ponudi postaviti sama država, u čijim je rukama odluka, budući da je 3. maj u vlasništvu Uljanika u stečaju, a u njegovoj skupštini vjerovnika država ima glavnu riječ.

Comanescu nam je ipak potvrdio da je oko potencijalnog preuzimanja riječkog brodogradilišta već stupio u kontakt s nadležnim državnim tijelima.