Hrvatsko telekom tržište brzog interneta moglo bi najranije od 1. prosinca biti posve deregulirano u 72 zemljopisna područja u RH koja su proglašena konkurentima, dok će za ostalih 500 nekonkurentnih jedinica, za operatora sa značajnom tržišnom snagom (Hrvatski Telekom) i dalje vrijediti reuglatorne obveze.

­To znači da će pružatelji usluga brzog širokopojasnog pristupa poput najvećih nacionalnih operatora HT-a uz Iskon, A1 Hrvatska, Telemach Hrvatska, te onih manjih i lokalnih poput primjerice Terrakoma, Pro-ping-a, Terrakom i Magic Net-a, imati isti status na tržištu.

Točnije, HT-u će se u tih 72 područja skinuti status operatora sa značajnom tržišnom snagom i ukinuti dosadašnje regulatorne obveze po pitanju cijena.

Geografska segmentacija
Lobiranja alternativnih telekoma, pri HAKOM-u, u javnom savjetovanju, i pred Europskom komisijom da se deregulacija ne dogodi, nisu urodila plodom. Naime, EK je dala zeleno svjetlo HAKOM-u, točnije odobrila je prijedlog odluke HAKOM-a o analizama tržišta širokopojasnog pristupa, preduvjeta za novu regulaciju tržišta.

Konačnu odluku o deregulaciji tržišta, kažu iz HAKOM-a, donijeti će do kraja srpnja. Potom bi, kako je napisano u Prijedlogu analize, trebalo proteći 120 dana predviđenih za prilagodbu, što znači da bi početkom prosinca deregulacija u 72 zemljopisna područja u RH trebala stupiti na snagu. Podsjetimo, umjesto dosadašnje prakse da se tržišna snaga operatora određuje na ukupnom teritoriju i na osnovu toga odrede obveznici regulacije, po novom, Hrvatska je podijeljena spram tehnologije te spram geografskih područja.

Cilj pothvata je, prema HAKOM-u, poticanje tržišne utakmice, investicija, te posljedično sniženje cijena za korisnike, i ujedno smanjenje jaza između urbanog i ruralnog dijela Hrvatske kada se radi o dostupnosti brzog interneta.

“Prema tehnologijama, tržište je segmentirano na tržište malog kapaciteta s uslugama pristupa internetu putem bakrene mreže i mobilnih mreža te tržište velikog kapaciteta koje se pružaju putem svjetlovodnih i kabelskih mreža, tj. VHCN – mreža. Geografska segmentacija, je napravljena za tržište velikog kapaciteta jer uvjeti tržišnog natjecanja nisu jednaki na cijelom području RH, a sve u skladu s Preporukom EK”, pojasnio nam je nedavno Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a te dodao: “Razlog zašto je geografska segmentacija provedena samo za tržište velikog kapaciteta proizlazi iz Preporuke i logičan je. Radi se o tržištu u koje ulaze mreže koje grade svi operatori, a ni rasprostranjenost takvih mreža ni tržišna snaga HT-a nisu ni približno jednaki u svim područjima. Geografska analiza koju smo proveli za svaku općinu, grad i gradske četvrti Grada Zagreba, što su ukupno 572 geografske jedinice, pokazala je velike razlike u pokrivenosti te u maloprodajnom tržišnom udjelu HT-a između pojedinih jedinica”, objasnio je Obuljen.

S tom analizom i novom regulacijom tržišta posebno su nezadovoljni svi konkurenti HT-a. Ukratko, kako su se izjasnili i prilikom javnog savjetovanja, i u javnim istupima, zabrinuti su za tržište jer smatraju da je odluka preuranjena te da nije u skladu s EU praksom, spore udjele HT-a na tržištu, odnosno kriterije HAKOM-a pri segmentaciji tržišta, te smatraju da posljedice neće biti dobre po tržište.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Suprotno očekivanjima HAKOM-a da tržište dobije poticaj, iz A1 kažu kako HAKOM tom odlukom “demotivira sve ostale operatore na daljnje investiranje u izgradnju optičkih mreža na područjima gdje HT još nema vlastitu optičku mrežu, s obzirom na to da znaju da će temeljem toga HT biti dereguliran!”, te dodaju: “Omogućavanje daljnjeg jačanja dominantne pozicije HT-a u optičkoj infrastrukturi u urbanim područjima te demotiviranje investicija ostalih operatora negativno će se odraziti na ujednačen digitalni razvoj RH i na jednaku dostupnost optičkih mreža u urbanim i u ruralnim područjima jer će HT svojom dominacijom uz pomoć deregulacije istisnuti konkurente s tržišta”.

Iz A1 najavljuju da će “po analizi konačne odluke HAKOM-a donijeti odluku o korištenju raspoloživih pravnih sredstava”. Iz Telemacha, pak, između ostalog poručuju: “Umjesto poticajnog investicijskog okruženja za sve operatore, takva odluka ide u smjeru poticanja investicija samo jednog operatora i to nas najviše zabrinjava”, te dodaju” Telemach će se, kao i ostali operatori, morati prilagoditi novom regulatornom okruženju, no takvom odlukom investitorima se šalje negativa i obeshrabrujuća poruka da se ne isplati ulagati u Hrvatskoj. Upravo je višegodišnja upitna regulacija “zaslužna” za pozicioniranje Hrvatska na začelje EU prema DESI indeksu”.

Javno savjetovanje preduvjet
Iz HT-a, koji pak već duže vrijeme zagovara deregulaciju tvrde: “Deregulacija mreža velikih brzina u konkurentnim područjima omogućit će nam cjenovno konkurentniju ponudu te da se prilagodimo zahtjevima korisnika što danas nismo u mogućnosti zbog stroge regulacije cijena, iako u mnogim područjima RH postoje alternativne mreže i snažna konkurencija koja nije regulirana te gdje je tržišni udio HT-a i manji od konkurenata”, kaže Siniša Đuranović, član Uprave HT-a za korporativne poslove, te dodaje: “S ovom promjenom u regulaciji, dat će se poticaj za daljnja ulaganja i omogućiti ravnopravnu tržišnu utakmicu koja u pravilu rezultira nižim cijenama za krajnje korisnike”.

Iz HT-a su se osvrnuli i na kritike konkurenata: “Jasno nam je da konkurentima koji su većinom velike telekomunikacijske i medijske grupacije nije drago što će i HT moći sudjelovati u ravnopravnoj tržišnoj utakmici i bolje konkurirati za korisnike u dereguliranim područjima. No, deregulacija je apsolutno ispravan pristup od kojeg će koristi imati krajnji korisnici i, po našem mišljenju, takva je odluka davno trebala biti donesena te je njen opseg trebao biti znatno veći”, stoji u izjavi Siniše Đuranovića.

Kakve će posljedice prouzročiti deregulacija tržišta brzog fiksnog interneta, vidjet će se u narednom periodu. A HAKOM je odredio novu analizu za dvije godine, koja bi trebala i poslužiti kao svojevrsni osigurač, ako procesi neće ići pravim smjerom. Inače, jedini zahtjev EK-a pri odobrenju analiza jest da se pri ažuriranju popisa zemljopisnih jedinica odradi i javno savjetovanje, koje prvotni dokument nije predvidio.