Govedarstvo u Srbiji je već duže vrijeme u ozbiljnoj krizi. Uzgajivači sve češće odustaju i od proizvodnje mlijeka i od tova junadi.

Stručnjaci upozoravaju da u Srbiji trenutno ima ukupno ima oko 320.000 krava, bikova, junadi i teladi zajedno zbog čega su stočari koji i dalje ostaju u ovoj proizvodnji prinuđeni da grla uvoze. “U ovom trenutku mi nemamo veću ponudu junadi za utovar na brod. Nemamo ni minimalnih 2.000 junadi. To se nikad nije dogodilo u Srbiji, napominju stočari.

Prijedlog stočara
Predlažu da se osnuje Centar za selekciju bikova i klaonica čiji će vlasnici biti upravo farmeri. U suprotnom, dozvole za izvoz ovog mesa u, primjerice Tursku, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, koje je država osigurala ostat će neiskorištene, jer nema dovoljne količine koju bi se moglo ponuditi ozbiljnim kupcima.

Iz Udruženja Agroprofit upozoravaju kako je ove godine situacija u tovnom govedarstvu lošija nego prethodne, iako se broj tovnih rasa povećava.

“U ovom trenutku mi nemamo veću ponudu za utovar na brod. Nemamo ni minimalnih 2.000 junadi. To se nikad nije dogodilo u Srbiji. Bilo bi od izuzetne koristi da se poveća stručnost Ministarstva poljoprivrede u sektoru stočarstva, jer od dosadašnjih lutanja nemamo koristi – od uvoza mlijeka, mlijeka u prahu, kašnjenja isplata”, navodi Čedomir Keco, predsjednik ovog udruženja.

Da bi se zaustavio pad broja goveda, predlaže program koji podrazumijeva sustav krava–tele i vezivanje za velike industrijske klaonice na bazi partnerstva, a ne po zakonu ekonomski jačeg. Tu je i zaokruživanje ciklusa od pašnjaka do junećeg mesa za kupca u režiji farmera.

“Apeliramo na nadležne da zaustave preoravanje pašnjaka. Naši programi su vezani za korištenje pašnjaka najmanje šest ili sedam mjeseci tijekom godine. Potrebno je i da se formiraju regije za plansku ispašu steonih junica i krava iz onih regija gdje tijekom ljeta nema dovoljno trave”, ističe Keco.

Stručnjaci objašnjavaju kako junadi nema jer proizvođači nemaju računicu da se bave ovim poslom, zbog čega zatvaraju farme.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Srbija je u deficitu kada govorimo o junadi. Možda je na 20 posto od potreba za goveđim mesom kod domaćeg stanovništva. Nekada smo imali oko 3.000.000 goveda, sada jedva prebacimo 320.000, i tu mislim na sve vrste krupne stoke – od teladi, preko junadi do krava i bikova. Normalno bi bilo da imamo milijun i pol grla godišnje na stanju”,kaže prof. dr Vitomir Vidović sa Akademije inženjerskih nauka Srbije.

Neispunjen potencijal
Prema njegovim riječima, Srbija bi tada mogla računati da godišnje izveze između 500.000 i milijuna grla, ovisno od težine. “Naša zemlja bi se u tom slučaju oslobodila uvoza teladi, za što sada dajemo desetine, a možda i stotine milijuna eura, jer nemamo vlastitu telad”, zaključuje Vidović.

Udjel stočarstva u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji Srbije pao je na svega 22 posto. Broj farmi koje proizvode goveđe meso smanjio se za oko 8.000, a smanjio se i broj krava.