Najveći problem su upravo regulatorna nepredvidivost i nedostatak makroekonomske stabilnosti.
Usprkos negativnim ekonomskim kretanjima koja su obilježila tursku ekonomiju u posljednjih nekoliko mjeseci, čini se kako će ova zemlja ponovno postati interesantna stranim investitorima, piše Klixba.
Predstavnici Međunarodne asocijacije investitora Turske priopćili su kako planiraju investirati 7,1 milijardu dolara direktnih investicija u narednih šest mjeseci.
Usprkos negativnim ekonomskim kretanjima koja su obilježila tursku ekonomiju u posljednjih nekoliko mjeseci, čini se kako će ova zemlja ponovno postati interesantna stranim investitorima, piše Klixba.
Predstavnici Međunarodne asocijacije investitora Turske priopćili su kako planiraju investirati 7,1 milijardu dolara direktnih investicija u narednih šest mjeseci.
“Naša želja je da osiguramo predvidljivo i stabilno okruženje te da osiguramo da investicije budu pravno sigurne. Najvažniji faktor rizika za Tursku je nepredvidljivost”, rekao je prvi čovjek asocijacije Engin Aksoy.
Također, naglasio je kako postoje i druge međunarodne kompanije koje žele ulagati u Tursku, ali najveći problem su upravo regulatorna nepredvidivost i nedostatak makroekonomske stabilnosti.
On je rekao isto tako da rastuća inflacija i nestabilna valuta doprinose negativnoj perspektivi zemlje.
“Makroekonomska stabilnost i predvidljivost u regulatornom okviru povećat će apetit za Turskom. Međunarodne direktne investicije nisu prestale zbog izbornog procesa, ali da je bilo više predvidljivosti, moglo je biti i mnogo više ulaganja”, pojasnio je.
Inače, Turska je promijenila svoj ekonomski kurs nakon što je predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovno izabran na ovu funkciju 28. maja. “Ekonomska rekonstrukcija” započela je imenovanjem Mehmeta Šimšeka za ministra financija. Pored toga, za guvernerku Centralne banke Turske imenovana je Hafize Gaye Erkan koja je veći dio svoje karijere provela na američkom Wall Streetu.
Od tada, Centralna banka Turske je povećala referentnu kamatnu stopu sa 8,5 posto na 15 posto te je obećala dalje pooštravanje u cilju borbe protiv inflacije.
Inflacija je smanjena na 38,2 posto u lipnju dok je vlada uvela povećanje poreza i naknada kako bi se povećali budžetski prihodi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu