S obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske, ulaganje u sunčane elektrane jedno je od najekonomičnijih i najučinkovitijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije. Gospodarska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednih površina.

Hrvatska raspolaže s više od dva i pol milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Kad bi se samo 1% tih površina iskoristio za postavljanje agrosolarnih elektrana, ukupna proizvedena energija bila bi oko 4500 GWh godišnje.

Poruke su to s radionice održane u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji HGK, Agrosolarstvo u Republici Hrvatskoj. Nedavno su Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju po prvi put definirale agrosunčane elektrane. “Agrosunčane elektrane najčešće se primjenjuju u sinergiji sa stočarstvom te na površinama gdje se uzgajaju jednogodišnje kulture.

Trebalo bi omogućiti postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivredne oranice, trajne travnjake te ostale vrste zemljišta, a ne ograničavati agrosunčane elektrane samo na površine pod trajnim nasadima”, rekao je Ivan Strunje iz Udruženja obnovljivih izvora HGK i tvrtke Neoen.

“U Hrvatskoj se posljednjih godina suočavamo s intenzivnim efektima klimatskih promjena. Pažljivim uvođenjem solarnih instalacija u ili iznad nasada, formiraju se određeni i specifični mikroklimatski uvjeti.

Kako je ovo relativno novi koncept, a istraživanja u poljoprivredi zahtijevaju višegodišnje praćenje, rezultata nema mnogo, ali su evidentne određene činjenice koje ukazuju da se temperatura tla ispod agrosolara smanjuje za 2-3 °C, dok se količina vode povećava za više od 20%”, rekla je Nike Sudarević iz Udruženja poljoprivrede HGK i tvrtke PP Orahovica.