Uz Podravku kao jedan od najdugovječnijih blue chipova na Zagrebačkoj burzi, i Span koji je provedbom IPO-a i uvrštenjem u rujnu 2021. postao najmlađa burzovna perjanica, najveći promet na ZSE u lipnju ostvaren je InterCapitalovim ETF-om koji replicira kretanje rumunjskog dioničkog indeksa BET-TR.

Taj burzovno trgovani fond u nepunih mjesec dana od uvrštenja bilježi više od dva milijuna eura prometa. Takvu startu svakako je pridonio i veliki burzovni iskorak kroz IPO koji se upravo odvija u Rumunjskoj.

Turska, Italija, Njemačka
U tijeku je inicijalna javna ponuda nešto manje od petine dionica Hidroelectrice, većinski državne tvrtke koja upravlja s više od 180 hidroelektrana i proizvodi približno trećinu električne energije u toj zemlji.

Utvrđeni raspon cijene u javnoj ponudi implicira vrednovanje kompanije i na više od deset milijardi eura, pa je taj IPO trenutno zapravo najveći i znatno šire od rumunjskog tržišta i regije. Knjiga ponude otvorena je do 4. srpnja jer uključuje i male, tzv. retail investitore, a neslužbeno se tvrdi da je interes već premašio ponuđenu količinu.

Računa se da će se time i rumunjsko tržište prometnuti iz tzv. frontier u emerging market. Jer, očekuje se da će operacija kojom se prodaju dionice koje trenutno drži američki fond pod upravljanjem Franklina Templetona privući dodatni strani kapital na tamošnju burzu.

Ponuda Hidroelectrice (oznake H2O) zanimljivija je utoliko što se već neko vrijeme u financijskom svijetu raspravlja o oseci europskih IPO-a koja je obilježila 2022. ali i početak ove godine. U dosadašnjem dijelu godine rumunjski se svrstava među najveće IPO-e na europskom tržištu.

A nakon što su rastuće kamatne stope, geopolitička neizvjesnost i volatilnost tržišta lani obeshrabrili izlaske na burze, njihov oporavak sad se mahom prebacuje u drugu polovicu ove godine ili u 2024.

Govoreći o oporavku IPO tržišta na nedavnoj konferenciji u Berlinu jedan je panelist optimistično ocijenio kako bi on mogao biti veći i brži od onog koji je uslijedio nakon DotCom sloma. Hoće li biti tako, pokazat će vrijeme, no “karta” europskih IPO-a u prvom kvartalu ne izgleda baš očekivano.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vrijednošću tih operacija prednjačile su burze u Turskoj i Italiji, a slijedila ih je Deutsche Börse. Londonsko IPO tržište ostalo je više-manje zatvoreno. Na europskom tržištu provedeno je 20 IPO-a ukupno vrijednih oko 1,7 milijardi eura.

Domaće tržište kapitala u tom pogledu uklapa se u europske trendove. Od Spanova IPO-a zapravo nema sličnih iskoraka. Od onih u najavi trenutno je najintrigantnija ona ENNA grupe (bez PPD-a) koja u planovima ima ulaganja veća od milijardu eura. No, iz kompanije su pritom poručili kako bi proces izlaska na tržište kapitala mogao trajati pet godina te kako pritom razmatraju i Zagrebačku burzu.

O burzovnim planovima više puta već je govorio i Mate Rimac, ali bez terminskih planova. I prilikom nedavnog gostovanja na konferenciji na Bledu rekao je kako misli da za IPO još nije pravo vrijeme. “Znam kakav potencijal imamo kao tvrtka; još smo daleko od te točke. Što se mene tiče, još uvijek pišemo prvo poglavlje knjige”, rekao je.

Najmanje još od 1995.
Među zanimljivijim najavama svakako su (bile) i one Fortenova grupe. IPO se razmatrao još dok ruske banke nisu bile u režimu sankcioniranih suvlasnika, ali to je navodno i dalje smjer kojemu se teži. Ipak, u dogledno vrijeme to očito nije na obzoru.

U međuvremenu, ZSE i u izvješću za 2022. konstatira pad broja uvrštenih dionica; na Redovitom tržištu, kao i na Službenom, bilo ih za tri manje nego godinu prije (na Vodećem je ostao nepromijenjen). Usto, blizu polovice prometa otpada na pet najtrgovanijih.

U gotovo svakoj periodičnoj analizi domaćeg dioničkog tržišta neizostavne su i opaske o niskim volumenima trgovanja kao ograničavajućem faktoru. On, naravno, odražava i malo izlasku na burzu i prikupljanja kapitala na tržištu, pogotovo onih kojima se cilja na retail investitore, a ne javne ponude koje imaju više obilježja privatnih plasmana.

Bankocentričnost, odnosno veća sklonost dužničkom financiranju u širem je kontekstu i obilježje europske naspram američke korporativne kulture. No, ponešto je i u regulatornom okviru, pa Europska komisija već duže vrijeme nastoji smanjiti prepreke za “go public”.

U prosincu je predložila reformu regulative koja uređuje uvrštenja kompanija. “Pojednostavljenje procesa uvrštenja na burzu je dobrodošlo, ali potrebna je temeljitija reforma kako bi se oživjela slaba dionička tržišta EU”, ocjena je analize objavljene na Bruegelu, koju potpisuje Alexander Lehmann.

A u njoj se, uz ostalo, navodi kako je 89 milijardi eura prikupljenih na europskim tržištima dionica 2022. najmanje još od 1995. Pritom je vrijednost kapitala prikupljena kroz inicijalne javne ponude iznosila samo 16 milijardi eura (od čega više od polovice otpada na veliku transakciju u Njemačkoj.

Izdavanje dionica na tzv. mlađim tržištima, gdje mala i srednja poduzeća (SME) imaju koristi od nižeg regulatornog opterećenja, palo je za otprilike dvije trećine, dok je obujam novih uvrštenja sada minijaturan.

Od Komisije predloženi Zakon predviđa uglavnom tehničke promjene koje same po sebi neće donijeti novu dinamiku na tržišta dionica u EU, zaključuje autor. Potraga za rješenjima vjerojatno će dočekati novi sastav EK. Od domaćih parlamentarnih izbora u pogledu programa tržište kapitala kao tema uglavnom se ne očekuje.