Nakon astronomsko visokih cijena najma stanova u Beogradu koje su skočile masovnim dolaskom ruskih državljana prije oko godinu dana, cijene su napokon pale i – padat će

Stanovi koji su se u Beogradu zbog velike potražnje iznajmljivali u listopadu primjerice za 600 eura, sada se mogu iznajmiti za 300. Oni od 1000 eura, više se ne mogu iznajmiti niti u snu.

Najtraženiji kvartovi u centru – Dorćol i Vračar – sada se iznajmljuju od 300 do 500 eura. No kako za stan od 50 kvadrata treba izdvojiti 150 eura za režije koje su enormno porasle – i oni teško idu.

Agenti za nekretnine očekuju da će se nakon turbulentnog perioda rente i dalje korigirati, odnosno dolaziti na razinu cijena prije dolaska ruskih državljana.

Korekcija cijena
“Prošle godine imali smo dolazak Rusa u tri vala i svaki put je cijena išla sve više i više, da bi u studenom prošle godine dostigla vrhunac. Nama je u agenciju dolazilo po deset ljudi koji su molili da im se iznajmi bilo kakav stan.

Vlasnici stanova su, na žalost, iskoristili tuđu nevolju i gramzivo iznajmljivali Rusima za novac koji je bio van svake tržišne cijene. I onda se u prosincu dogodio presjek, potpuno nestvarno – sve je stalo u trenutku – kao na filmu. Zakupci su se našli u čudu, jer su otjerali svoje stalne najmoprimce, nisu ih mogli vratiti i stanovi su ostajali prazni.

Sada je lipanj i imamo situaciju da je puno praznih stanova za rentanje. Oni koji shvate da je sve prošlo i snize cijenu, takvi stanove iznajmljuju. Ali oni koji još uvijek čeznu za visokim cijenama, moraju shvatiti da se Rusi neće vratiti. Cijena najmova stana je korigirana za 50 do 60 posto od cijene koja je bila kada su bili ovdje”, upućuje jedna od najpoznatijih agentica za nekretnine iz Beograda, Katarina Lazarević.

Ono što se dogodilo je što su stručnjaci i predviđali – Srbija je za većinu ruskih, kao i ukrajinskih državljana bila samo prolazna stanica na putu do Europe.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Svi su prvo tražili stanove i to one u kojima mogu raditi, a kad je u prosincu sve stalo, shvatili smo da je veliki postotak Rusa otišao iz Srbije, a oni koji su ostali počeli su mijenjati stanove. Tražili su duplo jeftinije i više im nije bio bitan centar. Uz to su bili sjajno organizirani i primjer kako nevolja može udružiti ljude. Imali su centre gdje su se nalazili, brojne grupe na društvenim mrežama gdje su se razmjenjivale informacije,” priča Lazarević.

Beograd na vodi, kompleks poznat po skupim cijenama stanova i rente, još prije osam mjeseci bio je jedna od najpoželjnijih adresa za život u Beogradu, čak i po paprenim cijenama, dok je danas situacija znatno drugačija.

“Postoji i dalje interes, ali su cijene puno niže. Imamo primjerice klijenticu koja je kupila tamo dva stana i lijepo ih opremila. Za svaki od svojih 90 kvadrata tražila je 2500 eura, ali smo došli do cifre od 1800 eura. Više ne ide. Jer stranci koji ovdje dolaze ili diplomati, iznajmljuju stanove s garažom i budžet im je najviše do 1600 eura.

Nema više ružičastog perioda za iznajmljivače i više ga neće ni biti. Isto tako, kuće se jako teško iznajmljuju. Dedinje i Senjak, gdje ih je velika većina, idu vrlo loše, nema skoro nikoga. Pojave se obično Kinezi ili ruska firma, ali imaju ograničeni budžet, a ako i plate više, zadrže se maksimalno 6 mjeseci,” upućuje iskusna agentica, koja je svoju karijeru započela još 1989., kada je radila na problemima otkupa stanova i jedan od prvih klijenata joj je bio Ante Marković, posljednji premijer SFR Jugoslavije, za kojeg je radila otkup kuće.

Kao što je stao interes za najmove stana, stao je i onaj za njihovu kupnju. Srbija stoji od prosinca, ne zvone telefoni, kod javnog bilježnika je sve prazno, a prije ste trebali rezervirati sastanak i tri dana unaprijed. Prodaja stanova je opala za 50 posto ako ne i više.

“Ovdje su ljudi zbog niskih kamatnih stopa banaka, uzimali stanove na kredit kako bi ih iznajmljivali i od toga živjeli. No kako sada zakupaca nema, dobivamo te stanove na prodaju. Sada ima i malih stanova za prodaju, što prije nije bilo, a nisu ni skupi, jer ljudi gledaju da ih se riješe što prije.

Problem je što je u prvobitnom projektu bilo predviđeno da ima puno zelenila između zgrada, ali su onda shvatili da je interes velik i sagradilo se još objekata, pa sada doslovno gledate kroz prozor na drugu zgradu. Uz to, sada kada ljudi i žele prodati stan tamo, ide teže, jer cijeli kompleks još uvijek nije uknjižen,”

“Netko tu mora prvi popustiti. Novogradnja je i dalje skupa, a investitori zovu da pitaju da li imamo kupaca. Starogradnja je korigirala cijene i do 10 posto i oni se najbolje podaju.”.

Poslovni prostori su posebna priča. Oni se iznajmljuju po kvadratu, a najtraženiji su uredi sa zajedničkim prostorijama i garažom. Većina firmi traži luksuzne urede i to uglavnom na Novom Beogradu, jer tamo ima dovoljno i parkinga, a uokolo postoje drugi važni sadržaji, poput dućana i prehrambenih objekata. Njihova cijena rente, baš kao i kod stanova – opada.

Drama s lokalima
No trenutno je najstrašnija priča ona s lokalima, kaže sugovornica Poslovnog dnevnika. Oni su oduvijek bili traženi u Beogradu, naročito Bulevar i knez Mihajlova, a sada – izumiru.

“Danas od zgrade Albanije do Slavije ima oko 25 praznih lokala. Kriza je ogromna, puno ih je prešlo na online poslovanje i prodaju. Najbolje se iznajmljuju prostori u kojima se nalaze ljekarne, kockarnice i prehrambena roba. I to je to. Ovdje su na žalost kockarnice najbolji zakupci, iako postoje propisi da ne smiju biti blizu škola, ali to se ne poštuje. Oni isto tako najbolje plaćaju”, rekla je Katarina Lazarević.

Zaključila je kako je kriza već stigla i surova je realnost da se cijene najmova više neće dizati, nego samo sve više korigirati. Koliko je već teška situacija potkrepljuje podatkom kako su ranije ljudi koji žive u dijaspori kupovali nekretnine, a sada ih – prodaju.