Ulaganja rizičnog kapitala u Hrvatskoj, private equity (PE) te venture capitala (VC), prošle su godine bila viša za 110 milijuna eura u odnosu na 2021. dosegnuvši 430 milijuna eura.

Rast ulaganja još je viši kada se usporedi sa 2018. i iznosom od tek 81 milijun eura. Investicije rizičnog kapitala u Hrvatskoj su u četiri godine porasle više od pet puta.

No, usprkos ovom visokom i velikom rastu “tržišni gap”, odnosno razlika ponude i potražnje rizičnog kapitala, prema analizi HBOR-a, godišnje iznosi 111 milijuna eura. Većina, 89 milijuna, odnosi se na private equity investicije, a ostatak od 22 milijuna na VC.

Bez velikih investicija
Usprkos tom tržišnom nedostatku ne možemo ne biti ponosni na sve što je industrija postigla, poručuje Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA), s konferencije BestInvest.

Marović navodi da složena godišnja stopa rasta ulaganja premašuje 40% što upućuje na eksponencijalni rast. Usto, dodaje, Hrvatska fantastično stoji prema udjelu PE i VC ulaganja u BDP-u. Dapače, pet smo puta bolji od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe, ali i od europskog prosjeka.

“U prošloj je godini Hrvatska privukla 0,65% BDP u private equity i venture capital ulaganjima, zemlje CEE regije 0,13% BDP-a, a europski je prosjek 0,63%. Mi smo jedina zemlja centralno istočne Europe, uz Estoniju, kojoj je to uspjelo”, istaknula je Marović napomenuvši da takve rezultate ne pokazuje niti jedan drugi domaći ekonomski pokazatelj. “Dva su čimbenika bila posebno važna za taj uspjeh. To su jaki lokalni fondovi rizičnog kapitala te poduzetnici koji su osnovali svjetski uspješne kompanije”, ističe Marović.

Arijana Hegediš Došen, ravnateljica Specijalne bolnice Arithera/D. Višnjić/PIXSELL

Unatoč pozitivnim trendovima, prostora za rast, pa i za nove fondove, u Hrvatskoj sigurno ima. A kako je rečeno na panelu “Private equity investitori”, ulazak u eurozonu i Schenegen tome će sigurno pridonijeti. Ono što je pak negativna specifičnost hrvatskog tržišta, a koju dijelimo s drugim državama regije, nedostatak je novih, posebno velikih investicija.

Iz tog je razloga dosta zanimljiva strategija i model koji primjenjuje fond Provectus Capital Partners. Marko Galić, partner u Provectusu, objasnio je na konferenciji BestInvest da fond raspolaže sa 94 milijuna eura, a do sada su ostvarili pet ulaganja, i to u zdravstveni, dentalni sektor, veterinu te specijalizirane usluge. Ulažu, kaže, u brzorastuće, ali fragmentirane i male tvrtke koje onda okupljaju u veće grupacije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako to funkcionira objasnio je na primjeru stomatoloških ordinacija. Uložili su u više njih u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Osnivačima ovih ordinacija dali su znanje, menadžment i infrastrukturu, a njima je ostalo da rade ono što najbolje znaju – dentalnu medicinu. Galić navodi da je to “win-win” situacija za sve, a da kompanije u koje investiraju, u prosjeku, rastu po godišnjoj stopi od minimalno 20%.

Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije/D. Višnjić/PIXSELL

Tko su najbolji?
Svoj doprinos ovom tržištu daje i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) zahvaljujući kojoj su osnovana četiri fonda ukupne vrijednosti 250 milijuna eura. Da su uspješni govori činjenica da je njihov multiplikator 6,2, dakle na jedan uložen euro dolazi 6,2 eura drugih investitora.

Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, najavljuje i skoro osnivanje Fonda za transfer tehnologija vrijednog 48,5 milijuna eura, te jednog ili više private equity fonda koji će biti financirani iz NPOO-a sa 30 milijuna eura.

“Pregovori s EIF-om su u završnoj fazi, a ovo je prvi put u povijesti da će HBOR biti ravnopravan ulagatelj Europskom investicijskom fondu”, poručio je Čuvalo. Upravo će ti fondovi i upravitelji narednih godina možda biti i među nominiranima za najbolje investicije na konferenciji BestInvest. Stručni žiri pak odlučio je da je u prošloj godini najbolja private equity investicija bila ona Provectus Capital Partnersa u specijalnu bolnicu Arithera.

Nagradu za Venture Capital (kasnu fazu) investicije odnio je Rimac u koji su Goldman Sachs i SoftBank Vision Fund prošle godine uložili 500 milijuna eura. Za ranu fazu venture capital investicije nagrađena je investicija Fil Rouge Capitala od dva milijuna eura u tvrtku PayTech Native Teams.

U kategoriji Prikupljanje kapitala godine kao i za investitora 2022. godine nagrađen je Provectus Capital Partners. Za osnivača, odnosno osnivačicu, godine proglašena je Nikolina Lauc, 32. godišnja suosnivačica GlycanAge-a.