U posljednje četiri godine u Hrvatskoj je preminulo više od 500 osoba od multiplog mijeloma, odnosno raka krvi, no na listu lijekova nije uvrštena nijedna nova terapija što otežava učinkovito liječenje, upozorila je u ponedjeljak udruga MijelomCro.

ORGANSKA PROIZVODNJA

Hrvatska bilježi veliki rast ekološkog uzgoja hrane

„Multipli mijelom bolest je s tisuću lica zbog čega ne djeluje svaka terapija identično kod svake osobe, već zahtijeva individualniji pristup. Od nadležnih tražimo da se omoguće kombinacije lijekova i dostupnost u prvoj i ranijim linijama liječenja”, istaknula je udruga koje se obratila Ministarstvu zdravstva.

U Hrvatskoj svake godine od multiplog mijeloma obolijeva oko 300 osoba, a registriranih bolesnika ima oko 1300. Zbog teže prepoznatljivosti, koja uključuje križobolju, infekcije, slabokrvnost i bubrežne probleme, dijagnoza je spora, što utječe na ishode liječenja.

MijelomCro napominje da je riječ o rijetkoj bolesti s nespecifičnim simptomima s kojom se mnogi liječnici obiteljske medicine u praksi nikada neće niti susresti.

Dok se u Hrvatskoj čekaju nove terapije, Europa i svijet bilježe napretke u liječenju bolesti, gdje se ona liječi kombinacijama imunoterapije i pametnih lijekova, o čemu je bilo govora na panel raspravi Međunarodne zaklade za mijelom (IMF).

„Oboljeli imaju nevjerojatne ishode liječenja u slučajevima kada se mijelom vrati ili kod novodijagnosticiranih s visokorizičnim mijelomom, ali nažalost u Hrvatskoj kliničkih istraživanja o mijelomu već duže nemamo. Sve to znanje se mora još neko vrijeme konsolidirati, no očekivanja oboljelih su velika“, izjavila je direktorica udruge MijelomCRO Mira Armour.

U posljednje četiri godine značajno se promijenio pristup liječenju, koji uključuje sve više ciljanih terapija u sve ranijim fazama liječenja, rekla je Armour.

Trenutačno se za liječenje multiplog mijeloma provodi više od tri tisuće kliničkih ispitivanja, no s izuzetkom Poljske, Estonije, Srbije, Grčke i Češke, pacijenti srednje i istočne Europe nemaju mogućnost sudjelovanja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost