Dobro znane europske rasprave o štednji i potrošnji, neko vrijeme na ‘ledu’ zbog pandemije, ponovno se vraćaju u prvi plan, a s njima razlike među pojedinim članicama. Njemački ministar financija Christian Lindner inzistira na tome da nova fiskalna pravila Europske unije moraju imati minimalne numeričke kriterije za održivo smanjivanje duga prezaduženih zemalja.

“Prijedlog Europske komisije mora biti poboljšan jer nema jamstava ćemo vidjeti smanjenje duga i deficita na realan i pouzdan način”, rekao je Lindner u intervjuu za Europsku redakciju (ENR), u kojem sudjeluje i Hina.

Goruća tema

Lindner kaže da je Komisijin prijedlog potrebno dopuniti tako da se uvede pravilo da rashodi rastu sporije od potencijalnog rasta i da se javni dug u zemljama u kojima je on iznad 60 posto BDP-a mora smanjivati najmanje 1 posto godišnje. Reforma fiskalnih pravila jedna je od gorućih tema za koju se očekuje da bi mogla dominirati raspravama u drugoj polovini ove godine. S jedne strane su oni koji inzistiraju na većoj fiskalnoj disciplini, poput Njemačke ili Nizemske, a s druge visokozadužene zemlje koje se strahuju da bi brže razduživanje moglo ugroziti njihov gospodarski rast, što bi dodatno otežalo smanjivanje duga. Nova pravila trebalo bi dogovoriti do kraja ove godine dokad je na snazi klauzula o odstupanju od pravila Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da omjer javnog duga ne smije biti iznad 60 posto BDP-a, a proračunski deficit iznad tri posto BDP-a.

Stroga pravila Unije o dugu i deficitu privremeno su stavljena van snage zbog pandemije Covida-19, a ta je suspenzija produljena do kraja ove godine zbog visokih cijena energije kao posljedice ruskog rata protiv Ukrajine. Komisija u prijedlogu nije dirala pravila da proračunski deficit može iznositi do tri posto BDP-a i da omjer duga ne premašuje 60 posto BDP-a. Ono što bi se novim prijedlogom mijenjalo jest brzina smanjivanja omjera duga. Sada je na snazi pravilo da zemlje čiji je dug premašuje 60 posto BDP-a moraju smanjivati dug svake godine za jednu dvadesetinu razlike između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto. Takvau brzina smanjivanja javnog duga neki drže posve nerealnom jer može imati teške posljedice po gospodarstvo i društvo u cjelini i dodatno smanjiti sposobnost zaduženih zemalja da vraćaju dugove. Stoga je Komisija predložila da se visokozaduženim europskim državama omogući veća fleksibilnost u smanjivanju dugova i deficita.

Prijedlog Komisije ne predviđa univerzalno pravilo o brzini smanjivanja duga koje bi vrijedilo za sve članice, nego bi same članice izrađivale srednjoročne planove za smanjenje duga, čije bi ispunjavanje Komisija nadzirala.

Koristi od jedinstvenog tržišta

“Svi imamo koristi od jedinstvenog tržišta, a većina država članica također i od monetarne unije, ali te dobrobiti nisu zauvijek zajamčene, stoga na tome moramo stalno raditi”, kaže Lindner, čelnik njemačke liberalne stranke (FDP), jedne od tri stranke vladajuće koalicije. Lindner u EU-u ima reputaciju fiskalnog jastreba zbog inzistiranja na fiskalnoj disciplini. “Veći udjeli duga i veći godišnji deficiti vjerojatno će oslabiti jedinstveno tržište i euro u budućnosti”, kaže Lindner. Hrvatska tu raspravu zbog svoje fiskalne situacije može očekivati mirno. Prema vladinim projekcijama, udio hrvatskog javnog duga u BDP-u do kraja godine trebao bi ove godine pasti na 62,6 posto, 2024. na 59,8 posto, 2025. na 57,5 posto te 2026. na 55,6 posto.