Srbija je tijekom 2022. uvezla voće iz 83 zemlje u vrijednosti od 295.660.000 eura, najviše iz Turske, Grčke, Kolumbije, Ekvadora i Poljske. Istodobno je izvozila u 72 zemlje i za 420.675 tona voća ostvarili prihod od 851.063.000 eura. Najveći izvoz ostvaren je u Njemačku, potom u Rusku Federaciju, Francusku, Belgiju i SAD. U ovoj robnoj razmjeni ostvaren je suficit od preko 555,4 milijuna eura.

Maline na vrhu

Kada je riječ o 2023. godini, Srbija je od siječnja do kraja travnja izvezla voća u vrijednosti od 227.021.000 eura, a količinski je to gotovo 100.000 tona (99.572 tone). Najviše su se izvozile maline, ukupno 22.650 tona malina u vrijednosti od 107.825.000 eura. To je nešto manje od ukupnog izvoza svih vrsta voća u ovom razdoblju. Istodobno, uvezeno je 108.004 tone voća u vrijednosti od 114.720.000 eura. Ovdje se može primijetiti da država ima veću količinu uvoza od izvoza zbog sezonskog karaktera domaćeg izvoza i uvoza (u prvom kvartalu se izvozi manje svježeg voća, a uvozi više južnog voća). U 2023. godini do kraja travnja Srbija je uvezla 1.739 tona malina u vrijednosti od 5.379.000 eura, što je manje od 5 posto domaćeg izvoza. Uvezeno je ukupno 500 tona svježih malina u 2022. godini za što je plaćeno 1.617.000 eura, a najveći uvoz bio je iz Poljske. Istovremeno je ostvaren izvoz malina vrijedan gotovo 360 milijuna eura (359.633.000), a količinski je to 68.752 tone.

Kada je u pitanju cijela 2022. godina, ukupan uvoz smrznutih i svježih malina u 2022. godini iznosio je 4.427 tona, a vrijednost tog uvoza bila je 19.448.000 eura. Iz Bosne i Hercegovine se uglavnom uvozila smrznuta malina.

Predsjednik Udruženja proizvođača malina Srbije Dobrivoje Radović izjavio je ovih dana kako je nevrijeme praćeno gradom proteklih dana uništilo oko 15 posto uroda maline. On je agenciji Beta rekao da su kiša i grad pogodili dijelove Užica, Čačka, Ivanjice, Požege i Kosjerića i da je šteta stopostotna. “Urod malina trenutno je manji oko 35 posto jer je kasnila vegetacija pa se mladice nisu razvile što je urod smanjilo za oko 20 posto.

“Neizvjesno je hoće li se ostatak roda sačuvati do žetve jer su česte vremenske nepogode”, rekao je Radović.

Male hladnjače

Ove sezone, kako je rekao, početna otkupna cijena maline trebalo bi biti 350 dinara po kilogramu, a konačna od 400 do 450 dinara, dok je prošle godine bila od 500 do 600 dinara. Radović je rekao da je država vlasnicima malih hladnjača nedavno odobrila kredit od dvije milijarde dinara kako bi isplatili ubrani prošlogodišnji urod malina jer su čekali da poskupi i zarade dva eura po kilogramu, a dogodilo se da cijena im je pala ispod cijene po kojoj su ih otkupljivali, pa nisu prodali voće i platili dug proizvođačima.

Kazao je da je pokrenuta inicijativa da se malina proglasi strateškim proizvodom ili proizvodom od strateškog značaja, čime bi se prelevmanima zaštitilo domaće tržište od prekomjernog uvoza tog voća.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’