U Agenciji za ugljikovodike (AZU) krajem prošlog tjedna zatvoreno je nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje geotermalnih voda za šest istražnih prostora.

Riječ je o geografskom području Dravske potoline koji se prostire unutar četiri hrvatske županije (Međimurska, Koprivničko-križevačka, Podravska i Osječko-baranjska) ukupne površine veće od 200 km2 u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal.

Filipović: Niz koristi
Povjerenstvo za provođenje nadmetanja utvrdilo je da je na natječaj pristiglo 16 ponuda od 11 različitih ponuditelja, i to za pet od šest ponuđenih istražnih prostora. Radi se o uglednim domaćim kompanijama koje svoj portfelj žele diverzificirati novim, sigurnim i jakim energetskim projektima. Također, među ponuditeljima je veliki broj inozemnih i europskih kompanija s bogatim iskustvom u razvijanju geotermalnih energetskih projekata, javlja AZU.

Veliki interes za razvoj geotermalnih projekata premašio je sva očekivanja te se pred Povjerenstvom nalazi vrlo zahtjevna i odgovorna zadaća – odabir najboljih ponuditelja koji će Hrvatskoj osigurati u narednom razdoblju nove obnovljive megavate iz podzemlja.

“Prije pet godina kada smo krenuli u aktivaciju geotermalnog potencijala nitko nije ni slutio kako ćemo danas imati interes ovolikog broja renomiranih inozemnih i domaćih energetskih kompanija.

Imali smo viziju, znanje, bili uporni i danas, pet godina kasnije kako geotermalni potencijal postaje resurs koji će igrati značajnu ulogu u stvaranju energetske neovisnosti i dostatnosti Republike Hrvatske”, komentirao je predsjednik Uprave AZU-a Marijan Krpan.

Očekivana vrijednost investicija iznosi više od 400 milijuna eura, a Hrvatskoj može donijeti više od 600 tisuća MWh nove obnovljive električne energije godišnje.

“Aktiviranje geotermalnog potencijala još je jedan, i to vrlo značajan korak prema povećanju proizvodnje energije na hrvatskom tlu. Osim što povećavamo sigurnost naše države povećavajući vlastitu proizvodnju energije obnovljivim, čistim izvorima, aktiviranje geotermalnog potencijala donosi i niz koristi za gospodarstvo te otvara prilike za transformaciju i razvoj poljoprivredne proizvodnje”, zaključio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Detalji o odabranim ponuditeljima i predloženim projektima bit će objavljeni nakon što Povjerenstvo pregleda i ocjeni pristigle ponude. Nakon toga, Povjerenstvo će Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja uputiti prijedlog odabira najboljeg ponuditelja za svaki pojedini istražni prostor.

Iako je u Hrvatskoj trenutačno operativna tek jedna geotermalna elektrana (GTE), Velika Ciglena kod Bjelovara, potencijal za iskorištavanje ove obnovljive energije je lani s dotadašnjih 500 MW povećan na minimalno 1000 MW instaliranih kapaciteta.

No, dok je s jedne strane GTE Velika Ciglena pozitivna priča projekta obnovljivih izvora energije, i daleko izvan hrvatskih granica, u istom opsegu je i kontroverzna zbog sukoba partnera u investicijskom ciklusu – hrvatskog poduzetnika Dragana Jurilja i turskih mu partnera iz MB Holdinga.

Hrvatski sudovi su za pravo dali Jurilju da izvlasti Turke iz projekta, no sudska drama nije ni približno završena jer se, što pravnim, a što političko-lobističkim potezima, očekuje i međunarodni pravni spor.

Bušotina Legrad 1
Iako je u nekoj fazi projekta nekoliko obećavajućih budućih geotermalnih elektrana, Martina Tuschl iz AZU naglašava da je trenutno sva pažnja usmjerena na tvrtku Terra Energy Generation Company koja je započela bušenje svoje prve bušotine na istražnom polju Legrad 1, jer tek nakon istražnih bušenja moguće je odrediti protok i rezerve.

Konzultant Drago Domitrović navodi da geotermalne elektrane zauzimaju bitno manju površinu od ostalih energetskih potencijala, a uz vrlo kratke periode održavanja, operativni troškovi su im niski.

Kao najveće izazove geotermalima Domitrović vidi visoka početna ulaganja, rješavanje imovinsko-pranih odnosa i dugotrajnu i složenu proceduru dolaska do okolišne dozvole.