Zbog obnove za promet će biti zatvoren desni pružni kolosijek na dionici Zagreb Glavni kolodvor – Zagreb Zapadni kolodvor od 2. lipnja u 4 sata do 12. lipnja u 22 sata. Uz relacije koje neće voziti očekuju se i kašnjenja na drugim relacijama, priopćile su u srijedu Hrvatske željeznice.

Popis vlakova koji neće voziti od 2. do 12. lipnja na relacijama Zagreb Glavni kolodvor – Zaprešić i obratno, Zagreb Glavni kolodvor – Savski Marof i obratno te Zagreb Glavni kolodvor – Harmica i obratno putnicima je dostupan na mrežnim stranicama HŽ Infrastrukture te na kolodvorima i stajalištima na spomenutoj trasi.

Ostali vlakovi vozit će jednim kolosijekom na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Podsused Tvornica i obratno te se očekuju kašnjenja pojedinih vlakova.

U stajalištima Kustošija, Vrapče i Gajnice za ulazak i izlazak putnika koristit će se peron na lijevom (južnom) kolosijeku.

Posebne regulacije prometa usklađene su s dinamikom izvođenja radova i planirane su povremeno, sve do završetka radova, a što se očekuje sredinom 2024. godine.

Hrvatske željeznice mole putnike za razumijevanje dok radovi traju.

Projekt „Obnova pruge na dionici Zagreb Zapadni kolodvor (uključivo) – Zagreb Glavni kolodvor (isključivo)“ provodi se na kratkoj i jednoj od najprometnijih dionica u Hrvatskoj kojom na dan prođe oko 150 vlakova.

Pružna dionica duga 3,5 km iznimno je važna za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz, poručuje HŽ.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Obnova navedene dionice počinje od stajališta Kustošija, koje je obnovljeno prošle godine, pa do ulaza u Zagreb Glavni kolodvor.

Procijenjena je vrijednost projekta 29,2 milijuna eura, a sredstva su u cijelosti osigurana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Po završetku radova na projektu vlakovi će tom dionicom moći prometovati brzinom do 120 km/h, podignut će se razina sigurnosti i interoperabilnost, a povećat će se propusna moć pruge i mogućnost prijevoza većeg broja putnika u dnevnome prometu.