Iako je tržište uvijek dinamično za sve tvrtke, situacija s akumuliranim krizama koje su prouzročene pandemijom Covida, a onda i ratom u Ukrajini i eneregtskom krizom, postale su gotovo pa epski izazov za menadžere koji vode tvrtke, kako u svijetu tako i Hrvatskoj.

Kakva je trenutačno situacija s menadžerskim kadrom u Hrvatskoj, koji su im glavni izazovi te kako se nose s njima, razgovaramo s Danijelom Milić, glavnom menadžericom Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA.

Što je HUM – CROMA te koje su posebnosti CROMA-e spram drugih udruga i udruženja sličnog tipa u Hrvatskoj?
Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA okuplja menadžere i poduzetnike raznih profila, industrija, iskustava, znanja i vještina te stvaranjem mrežnog kapitala i međusobnom razmjenom znanja i iskustva ubrzava poslovnu interakciju i kvalitetu donesenih menadžerskih odluka, a samim time i dinamiku i kvalitetu ukupnih gospodarskih aktivnosti.

Naš rad i djelovanje usmjereno je na zastupanje interesa menadžera, donošenje inicijativa za kvalitetnije i produktivnije poslovno okruženje koje doprinosi i kvaliteti menadžmenta u Hrvatskoj, promicanju važnosti i odgovornosti menadžerske profesije i održivog leadershipa te prepoznavanju truda, rada i utjecaja pojedinaca na ukupan razvoj hrvatskog gospodarstva.

Želimo razvijati izvrsnost u našoj profesiji, kontinuirano ulagati u razvoj menadžera i poduzetnika putem različitih edukativnih programa, predavanja članova o njihovim poslovnim uspjesima i neuspjesima te kreirati svrsishodna događanja na kojima se stvaraju nova poznanstava i uspješni poslovni odnosi. Članovi Udruženja su osobe velikih karizmi, velike energije, koje etičnim i društveno odgovornim radom i načinom vođenja služe za primjer i inspiraciju novim generacijama menadžera.

Zadnjih godina svjedočimo nezapamćenim društvenim i ekonomskim krizama – pandemija koronavirusa te rat u Ukrajini i energetska kriza. Koliko su hrvatski menadžeri bili spremni na ove izazove i kako su se nosili s njima?
Živimo u razdobllju konstantnih problema i kriza… Kad se dogode, imate nekoliko opcija – ili riješiti problem vlastitim kompetencijama, ili okupiti vaš tim te zajedničkim kompetencijama krenuti u rješavanje problema/krize, no nepredviđene situacije koje nas u kratkim periodima konstantno iznova iznenađuju i stavljaju pred nas sve složenije probleme zahtijevaju da rješenje trebate tražiti izvan svoje industrije, izvan svog tima i tu onda dolazi na vidjelo benefit “mrežnog kapitala”, networkinga i odnosa s ljudima iz različitih industrija koje ste stekli kroz Udruge kao što je Croma.

Kapital networkinga je neprocjenjiv i rekla bih ključni faktor za uspješno nošenje s izazovima i donošenje ispravnih odluka, odnosno najmanje loših odluka. U kriznim vremenima i nepredviđenim situacijama nema jednoznačnog obrasca što je najbolje napraviti te kvalitetna i dobra komunikacija s liderima koji su u sličnim problemima kao i mogućnost izmjene iskustva dovodi do donošenja najboljih mogućih odluka u datom trenutku.

Kad nastane problem, hrvatski menadžeri imaju izvrstan osjećaj za improvizaciju obzirom na sve nedaće s kojima su stasali i razvijali se. Tu prednost bih možda i istaknula u odnosu na lidere u “sređenim” zemljama zapadne Europe koje su menadžere gradile ipak u drugačijem okruženju i za koje su takve krize možda bile i veći stres i rezultirale većim nesnalaženjem u odnosu na naše menadžere.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Menadžeri se grade, razvijaju, mentoriraju, kontinuirano educiraju i svjesno ulažu u svoj razvoj – sve ove “iznimne” ili “krizne” situacije dodatno su iskustvo i vrijednost koju na tom putu stječu. Uspjeh se najčešće ne događa preko noći već je dugotrajan proces, a taj proces svakako mora uključivati i neuspjehe – i ono što moramo više osvijestiti kod naših menadžera i poduzetnika, ali i kod mladih ljudi koji su tek u fazi obrazovanja je da ne treba stvarati strah od neuspjeha.

Sa smanjenjem straha od neuspjeha u Hrvatskoj znatno bi se smanjila i razina stresa kod hrvatskih menadžera i poduzetnika, a povećala inovativnost i snažniji poduzetnički duh. U toj dijelu moramo mijenjati način razmišljanja cijeloga društva.

Dodatno želim istaknuti da sustav javnog obrazovanja nije dovoljno agilan i ne prati potrebe za novim znanjima i vještinama. Stoga kroz edukativne programe koje razvijamo u CROMA-i pokušavamo nadograditi menadžere sa potrebnim vještinama i znanjima koje im prenose najveći stručnjaci na hrvatskom tržištu koji najčešće objedinjuju i akademsko obrazovanje i bogato menadžersko iskustvo. Razvili smo i konstantno unaprjeđujemo edukativne programe.

Prije korone, a i sada nakon nje, kao najveći izazov spominje se nedostatak radne snage. Kako vi vidite taj problem i njegovo rješenje?
Nedostatak radne snage dotiče sve dijelove hrvatskog gospodarstva – u nekim djelatnostima kao što su turizam i ugostiteljstvo, proizvodnja, građevina je alarmantan problem, a u drugim industrijama će vrlo brzo postati alarmantan. Rješenja nema na vidiku i u ovom trenutku imamo samo mogućnosti boljeg ili lošijeg nošenja s tim problemom.

Bez obzira na sve pokušaje koji se poreznim rasterećenjem nastoje uvesti, kratkoročno ne možemo konkurirati ponudama i zaposlenjima koja se nude u zapadnim zemljama Europske unije koje neminovno privlače naše radnike… Ono na što možemo apelirati kod zadržavanja mladih je ugodnost življenja koju Hrvatska svakako ima no samo ako ste financijski u mogućnosti relativno bezbolno riješiti stambeno pitanje.

Mislim da tu također mora doći do dodatnog zalaganja i pomoći države da mladima omogući rješavanje stambenog pitanja koje će sigurno biti dodatni motivator za prihvaćanje možda manje plaće u odnosu na mogućnosti u drugim zemljama, ali dovoljno dobro za ostanak i stvaranje obitelji na području Hrvatske.

Prisutnost i sve veći dolazak strane radne snage također je neminovan. Hrvatska ne radi dovoljno na planiranoj, pravovremenoj i aktivnoj integraciji u naše društvo. Sustav obrazovanja treba hitno mijenjati. Treba nam sustav koji će kreirati mislioce, kreativce, inovatore koji će znati razmišljati i stvarati nova dostignuća uz pomoć sofisticirane tehnologije koja nam je dostupna.

Kakve ste aktivnosti kao udruga provodili u posljednje tri krizne godine na korist članovima i članicama?
Kontinuirano organiziramo panele, kongrese i događanja na kojima okupljamo domaće i strane menadžere, predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, medija u želji da istaknemo goruće probleme, razmijenimo iskustva te zajedno pronađemo načine za njihovo što bolje rješavanje.

Istaknula bih događanja namijenjena regionalnom povezivanju menadžera u suradnji s našim članovima kao što su panel diskusije u proteklom razdoblju: “Kriza dobavnih lanaca” u suradnji sa DS Smithom i Primacom, “Izazovi na tržištu rada u Osječko-baranjskoj županiji i šire” u suradnji s Harburg-Freudenberger u Belišću, “Diverzifikacija poslovanja” u suradnji sa Stražaplastikom u Krapinsko-zagorskoj županiji, “Održivost industrijskog razvoja u Splitsko – dalmatinskoj županiji” u suradnji s AD Plastikom te “Izazovi održivog razvoja Virovitičko podravske županije” u suradnji sa Spider Grupom.

Kroz edukativne i mentorske programe Udruženja osposobljavamo menadžere vještinama neophodnim za uspješno funkcioniranje u pozicijama budućeg visokog menadžmenta kao što su kreativnost, agilnost, analitično razmišljanje, strateška analiza, kritičko razmišljanje, korištenje naprednih alata umjetne inteligencije te ih osvješćujemo u području zelene ekonomije, ali i u području humanitarnog djelovanja kroz društveno odgovorne projekte kroz koje postaju bolji ljudi i stvaraju osmjeh na licima drugih.

Na jesen planirate i veliki kongres u Hrvatskoj?
Da, 5. listopada održavamo Kongres menadžera u hotelu Ambasador, u Opatiji, na temu “Lideri budućnosti” na kojem ćemo raspravljati o utjecaju umjetne inteligencije na lidere i njihovo upravljanja kompanijama te o načinu korištenja umjetne inteligencije u edukaciji budućih menadžera, razumijevanju generacije Z te potrebi i načinima prilagodbe kulture poslovnih organizacija generaciji koja će uskoro početi zauzimati liderske pozicije.

Neizostavna je i tema “burnouta” te ćemo kroz dijalog s izbornikom hrvatske nogometne reprezentacije, Zlatkom Dalićem poslušati njegova iskustva uspješnog stvaranja balansa između vrhunskog menadžmenta i zdravlja. O svim ovim temama i tome kakvi nam lideri trebaju u budućnosti svoja razmišljanja će iznositi vodeći gospodarstvenici iz Hrvatske i regije kao i predstavnici akademske struke, relevantnih institucija i udruženja, brojni stručnjaci i istaknuti lideri.

Mnogi kažu da na ovim prostorima kriza zapravo nikad ne prestaje te da samo jednu zamijeni druga. Koliko je poslovanje u našoj zemlji izazovnije nego što je to u nekim uređenim zapadnim zemljama?
Možemo govoriti o sporosti nekih poslovnih procesa u Hrvatskoj, bržem i učinkovitijem poslovnom okruženju u zapadnim zemljama, jačoj poduzetničkoj klimi, no mislim da je ključan faktor u izazovnosti poslovanja način vođenja i stvaranja kulture i odnosa među zaposlenicima. Balans između menadžerskog uspješnog vođenja, privatnog života i vlastitog zdravlja neophodan je i sve one menadžere koji ne promiču takvu kulturu u svojim organizacijama društvo danas ne bi trebalo isticati kao lidere.

Kultura poimanja uspješnog menadžmenta se mijenja i ne bi smjela biti zasnovana na “long hoursima” i isključivom cilju ostvarivanja visokih brojki. Moramo se zauzeti da lideri pored brojki imaju moralnu i društvenu odgovornost prema svojim zaposlenicima, njihovom well-beeingu, ali isto tako i prema vlastitom održivom načinu vođenja što podrazumijeva balans – i to je ono što kroz Cromu također u velikoj mjeri pokušavamo osvijestiti.

Unatoč napretku u možda sve boljoj podjeli sati koji posvećujemo poslu i privatnom životu, mogućnostima djelomičnog rada online, problem je značajan u razini stresa koji lideri, možda i nesvjesno, akumuliraju konstantnim donošenjem uvijek bitnih i hitnih odluka i pronalaženjem rješenja u naizgled nemogućim situacijama.

Taj nakupljeni stres često se manifestira kroz različite fizičke i psihološke probleme i na žalost dovodi do kroničnih bolesti i burnouta. S toga mentalni treninzi koje provodimo kroz Udruženje sa vrhunskim stručnjacima i psiholozima doprinose osvještavanju i barem djelomičnom kontroliranju razine stresa kod menadžera.

Koliko je ženama trenutačno u Hrvatskoj teže postati i ostati top menadžerica?
Moj osjećaj je da se, na žalost, većina žena u Hrvatskoj u nekoj fazi svog poslovnog razvoja nađu u nekoj situaciji gdje osjete neku vrstu diskriminacije ili prepreku samo zbog toga što su žene i zbog toga što ta uloga nosi. Neki put ta situacija možda i nije objektivna nego subjektivna te je žena samoj sebi često najveći neprijatelj s većim strahom od neuspjeha i većom bojazni od toga da li će se moći nositi s ulogom jedne od vodećih osoba u nekoj kompaniji te uz to uspjeti pomiriti i one obiteljske uloge i obveze koje donosi majčinstvo.

Jedan je problem dosta velika doza samokritičnosti koju žene u Hrvatskoj imaju u znatno većoj mjeri, rekla bih, nego muškarci. Drugi je možda usporavanje svog poslovnog razvoja zbog preuzimanja većine ili svih obiteljskih/roditeljskih obveza, a treća vrsta problema su prepreke s kojima se susretnu u trenutku formiranja obitelji i majčinstva u svom poslovnom okruženju koje neke žene trajno odvrate od daljnjeg uspinjanja na karijernom putu.

Premoste li sve te prepreke i dođu do top pozicija, žene se vrlo dobro snalaze na liderskim pozicijama obzirom da su neke karakteristike poput multitaskinga – kojeg su razvijale kroz cijeli život – te emotivna inteligencija koju u velikoj mjeri posjeduju sve cjenjenije i traženije u top menadžmentu.
U Hrvatskoj je daleko premalo žena na vodećim funkcijama i vjerujem da je velik razlog i vlastito kočenje u poslovnom razvoju zbog preuzimanja većine obiteljskih obveza… Skandinavsko poimanje ravnopravne podjele obiteljskih/kućnih/roditeljskih dužnosti za nas je još daleka budućnost, ali svakako idemo prema tome i dobre primjere uspješnog balansa obiteljskog vs. poslovnog života top menadžerica treba što više isticati i promovirati kako bismo ohrabrili nove mlade žene u usponu.

U CROMA-i tome pridajemo veliku važnost kroz razne inicijative i mentorske programe gdje nastojimo uključiti i “upariti” što više uspješnih menadžerica i perspektivnih mladih žena kako bi kroz neposredne razgovore i prenošenje životne mudrosti dobile dodatni vjetar u leđa na svom putu prema top menadžmentu.