Produljen je rok za podnositelje projektnih prijedloga za poziv pod imenom “Energetska obnova zgrada javnog sektora” Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, odnosno natječaj za koji je osigurano tranša od 39,8 milijuna eura bespovratnih sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta EU sljedeće generacije.

Kako su iz resora informirali rok je produljen sa 16. svibnja u 16:00 h na 23. svibnja u 16:00 h, a s obzirom na to navode i da se produljio i rok za postavljanje pitanja o Pozivu u segmentu pitanja i odgovori sustava fondovieu do 10. svibnja 2023. u 9:18 h. Pored toga su objavljene i izmjene Poziva na dostavu projektnih prijedloga, na što zapravo prvo skreću pozornost, sve radi uvida u izmjene dokumentacije među ostalim i na javnom portalu sustava fondovieu (eNPOO), što znači novi korak za zaniteresirane da preuzmu i prouče izmijenjenu dokumentaciju te prema istoj pripreme projektne prijedloge, odnosno obaveznu dokumentaciju propisanu Pozivom, vodeći računa da su svi obrasci ispravno i u potpunosti ispunjeni.

“Prijavitelji koji su u sustavu fondovieu već izvršili prijave bit će obaviješteni o provedenoj izmjeni poziva te će im se osigurati primjereni rok za eventualne izmjene odnosno dopune projektnih prijedloga ili dostavu dodatnih informacija”, navodi se u obavijesti uz upute da su u Popisu izmjena navedene sve izmjene napravljene u dokumentaciji Poziva.

Ovim se Pozivom sufinancira izrada projektne dokumentacije i energetska obnova neoštećenih u potresu zgrada javnog sektora, konkretnije koje su u pretežitom vlasništvu javnog sektora, a u kojima se obavljaju društvene djelatnosti, zdravstvene su i odgojno-obrazovne namjene, kao i zgrade u vlasništvu i uporabi središnje vlasti. I to s ciljem provođenja integralne energetske obnove (sufinanciranje do 60%), te dubinske obnove i sveobuhvatne obnove ( sufinanciranje do 80% za radove i usluge nadzora) zgrada javnog sektora, što će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50% i uštedom godišnje primarne energije od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obnove, a li i te smanjenjem emisija CO2 što će pridonijeti dekarbonizaciji zgrada.