Potvrdom da se u Vladi radi na novom modelu poreznog rasterećenja plaća kojim će se omogućiti veće plaće za sve zaposlene, ministar financija Marko Primorac omogućio je predstavnicima Vlade da povodom Međunarodnog praznika rada odašilju dobre vijesti.

Pripremaju se promjene u području poreza na dohodak, ali i doprinosa za mirovinsko osiguranje. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, primarni cilj su povećanja najmanjih plaća, ali one će rasti svima.

“Kao vladi najvažnije nam je da pokušamo naći model i mehanizam kako da porastu neto plaće svima, a osobito onima s najnižim primanjima. Zato će smjer djelovanja biti u daljim rasterećenjima, mislim i na poreze i na doprinose”, izjavio je jučer, negirajući da je to dio predizborne kampanje: “Ne, to je sustavan i kontinuiran rad.”.

Ministar Primorac zasad, kaže, ne može govoriti o konkretnim iznosima po platnim razredima jer se još bruse detalji i sam model. Ali poručio je da su se odlučili ići smjerom kojim će se povećati plaće i onima koji sada ne plaćaju porez na dohodak. Ideja je da se to omogući kroz rasterećenje doprinosa za mirovinsko osiguranje, ali ne na način da to utječe na iznos mirovine u budućnosti.

To svakako jest slučaj s isplatama raznih vrsta neoporezivih primitaka za kojima su u okolnostima visoke inflacije i manjka radne snage poslodavci posljednjih godina sve češće posezali u nastojanju da zadrže tražene radnike, mimo (podizanja) samih plaća koje već neko vrijeme rastu brže od očekivanja.

Već u nepuna četiri mjeseca ove godine (do 24. travnja) kroz razne kategorije neoporezivih primitaka – u prvom redu kroz nagrade za rezultate rada, prigodne nagrade te paušalne naknade troškova prehrane – isplaćeno je oko 400 milijuna eura ili tri milijarde kuna, pokazuju podaci Porezne uprave.

Iz objedinjenih JOPPD obrazaca proizlazi da je to približno upola više nego u prvoj trećini prošle godine. Već uobičajeno takve su isplate znatno izraženije u drugom dijelu godine. Tako su, primjerice, s oko dvije milijarde kuna do početka svibnja na razini cijele 2022. neoporezivi primici dosegnuli rekordnih 12 milijardi kuna. U odnosu na godinu prije, kad su ti “začini” plaćama porasli sa 7,3 na 8,6 milijardi kuna, to je godišnje povećanje za čak 40 posto.

O trendnim značajkama te prakse govori i usporedba s 2019. godinom, prema kojoj su ukupne lanjske isplate više nego dvostruko veće. Budući da su za neoporezive primitke iznosi ograničeni, njihov rastući trend umnogome odražava povećan broj poduzetnika koji na taj način nastoje stimulirati zaposlenike.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Najmasovnije su, kao i obično, bile one za prigodne nagrade (božićnice, godišnji odmor i sl.) koje je lani primilo više od 1,3 milijuna zaposlenih kod 93.000 poslodavaca, i to u ukupnom iznosu od četiri milijarde kuna. Približno isti broj poslodavaca koristio je i neoporezive isplate na ime nagrada za rezultate rada poput dodatnih plaća ili dodataka na plaću. Njih je dobilo blizu milijun zaposlenih, a iznos tih nagrada premašio je 4,3 milijarde kuna (godinu prije 3 milijarde).

Koliko god su neoporezivi primici način da se zaposlenima pojačaju primanja, to je ipak samo pomoćni alat/ŠIME ZELIĆ/PIXSELL

Prehrana, vrtići…
Iz godine u godinu raste i broj poduzetnika koji koriste mogućnost neoporezivih isplata za troškove prehrane radnika, uglavnom kroz paušalne naknade. U 2021. tu je opciju koristilo manje od 70.000 poslodavaca, a lani oko 82,5 tisuće. Za troškove prehrane lani su izdvojili neoporezivih 3,3 milijarde kuna (u 2021. nepunih 2,5 milijarde).

Usto, na ime podmirenja troškova smještaja radnika neoporezivo je prošle godine isplaćeno oko 275 milijuna kuna nasuprot 164 milijuna kuna u prethodnoj godini, u kojoj je tim isplatama bilo obuhvaćeno i znatno manje radnika (34 prema 22 tisuće).

I mogućnost stimuliranja radnika kroz plaćanje naknada za troškove dječjih vrtića postupno koristi sve više poslodavaca; lani je tu kategoriju isplata koristilo oko 5000 poslodavaca, a za tu namjenu izdvojili su 55,5 milijuna kuna ili 10-ak milijuna više nego godinu ranije. Slično vrijedi i za plaćanja premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja koje poslodavci uplaćuju za radnike do propisanih limita za neoporezive isplate.

Podmirenjem tih premija neoporezivo su podebljana primanja više od 118 tisuća zaposlenika (16 tisuća više nego 2021.) oko 4700 poslodavaca, koji su za to u 2022. izdvojili više od 75 milijuna kuna, odnosno gotovo četvrtinu više nego prethodne godine.

Sve u svemu, ukupno 12 milijardi kuna neoporezivih isplata u prošloj godini pridonijelo je nešto većem rastu ukupnih primanja zaposlenih negoli to pokazuju podaci o prosječnim plaćama, a onda i manjem realnom padu, s obzirom na inflaciju.

Zato poslodavci uglavnom u relaciju s prosječnom inflacijom (10,7 posto) stavljaju rast ukupnih primanja od 9,8 posto, što znači da je zaostatak primanja za cijenama bio 0,9 posto. Za ovu godinu pak očekuju rast ukupnih primanja zaposlenih od 8-10 posto, nasuprot očekivanoj prosječnoj stopi inflacije od oko 6,5 posto.

Iscrpljen alat
Među poduzetnicima kojima su neoporezive isplate povrh samih plaća priuštive s obzirom na poslovanje mnogi su zacijelo iscrpili taj alat stimuliranja radnika kroz isplate neopterećene poreznim nametima jer su za njih propisani maksimalni iznosi, na približno tisuću kuna mjesečno po zaposlenom.

Osim toga, koliko god su neoporezivi primici način da se bez dodatnog poreznog opterećenja zaposlenima pojačaju primanja, to je ipak samo pomoćni alat, a ne i dugoročno rješenje. U prvom redu s aspekta budućih mirovina, ali i zbog činjenice da taj institut počiva na dobrovoljnosti i priuštivosti. Zato se u poslovnom sektoru odavno i uporno zaziva rasterećenja troška rada kroz porezne zahvate dugoročnijeg karaktera koji će omogućiti veće plaće svih zaposlenih.