Hrvatski sustav obnovljivih izvora energije premašio je lani gigavat instalirane snage, pokazuje upravo objavljeno Godišnje izvješće sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije za 2022. koje je objavio Hrvatski operator tržišta energije.

Tijekom 2022. godine, sustav poticanja je, unatoč svim izazovima s kojima je bio suočen uslijed energetske krize nezapamćenih razmjera, ostao stabilan i likvidan, a HROTE je uspio osigurati financijsku potporu, sigurnost i predvidivost novčanih tokova za velik broj povlaštenih proizvođača.

Stabilizacija cijena
Uz to, navode iz HROTE-a, EKO bilančna grupa tijekom 2022. godine značajno je doprinijela i stabilizaciji cijena električne energije, budući da je 60% proizvodnje povlaštenih proizvođača prodano opskrbljivačima u Republici Hrvatskoj po reguliranoj cijeni od 55,743 eura/MWh (0,42 kn/kWh).

“Ipak, treba istaknuti da je 2022. godina uslijed ekstremnih cijena energije na energetskim tržištima, bila obilježena izlaskom iz sustava poticanja dijela povlaštenih proizvođača koji će svoju daljnju ekonomsku održivost tražiti na tržišnim osnovama bez daljnjeg opterećivanja sustava poticanja”, kažu iz HROTE-a na čijem je čelu direktor Boris Abramović.

Ukupna instalirana snaga poticanih postrojenja na obnovljive izvore i kogeneracijskih postrojenja u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je 1,039 GW i ona su proizvela ukupno 2,72TW h električne energije. No, tom iznosu valja pribrojiti i energiju koja je proizvedena tijekom pokusnog rada ne samo u 2022., već i ranijih godina.

Najveći udio u proizvodnji povlaštenih proizvođača otpada, dakako, na vjetroelektrane (51,87%), a zatim slijede elektrane na biomasu (23,07%) i elektrane na bioplin (9,32%), dok je udio kogeneracijskih postrojenja u ukupnoj proizvodnji iznosio 9,87%.

Istodobno su prošle godine sustav poticanja napustila kogeneracijska postrojenja ukupne snage oko 102 MW, što znači da je njihov udio u instaliranoj snazi potkraj 2022. bio gotovo beznačajan (tek 0,38%).

Četiri izmjene nositelja
Gledajući po strukturi samih elektrana, u sustavu poticaja je lani bilo 14 vjetroelektrana, 1216 sunčanih elektrana, 145 hidroelektrana, 38 postrojenja na biomasu te 20 na bioplin. HROTE bilježi i po jednu kogeneraciju, geotermalnu elektranu te bioplinsko postrojenje na otpadne vode.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Treba spomenuti da je lani iz sustava izašlo ukupno 67 postrojenja obnovljivih izvora energije ukupno instalirane snage od 376 MW. Razlog je što su tržišne cijene bile više od onih u sustavu poticaja, a kako nije bilo nikakvih pravnih zapreka za njihov izlazak, interes investitora je bio da se njihovom strujom trguje na slobodnom tržištu.

Osim ulazaka novih povlaštenih proizvođača u sustav poticanja i raskida ugovora o otkupu, u prošloj su godini sklopljena četiri ugovora o prijenosu ugovora o otkupu na temelju čega su izmijenjeni nositelji projekata, odnosno povlašteni proizvođači za određena proizvodna postrojenja.

Također je sklopljeno 24 dodataka ugovora o otkupu kojima su izmijenjene odredbe osnovnog ugovora o otkupu, istekla su četiri ugovora o otkupu električne energije i sklopljeno je ukupno 14 ugovora o tržišnoj premiji.

Od ukupno 1380 važećih sklopljenih ugovora, do kraja prošle godine neaktivirana su preostala još četiri ugovora o otkupu ukupne priključne snage 8955 kW, koji su sklopljeni na osnovi Tarifnih sustava i još 71 ugovor o otkupu ukupne priključne snage 117.938 kW od nositelja projekata koji su sklopili ugovor o zajamčenoj otkupnoj cijeni i ugovor o tržišnoj premiji na osnovi Uredbe o poticanju.

Ukupna priključna snaga od 652,8 MW u preostalih 1305 važećih i aktivnih ugovora raspodijeljena je tako da je 99,4% snage ili 652,5 MW u sustavu poticanja ugovoreno na osnovi Tarifnih sustava, dok je svega 0,6% (3,8 MW) ugovoreno na osnovi Uredbe o poticanju.