U prva tri mjeseca ove godine, prvenstveno zahvalujućim dobrim hidološkim i klimatskim uvjetima, proizvodnja električne energije u Hrvatskoj bila je veća od potrošnje te nije bilo potrebe za uvozom energije.

Štoviše, dio je i izvezen. Naime, kako pokazuje analiza udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu Hrvatske je za prva tri mjeseca iznosio 6858 GWh.

Ukupna proizvodnja električne energije u tom je razdoblju iz elektrana u Hrvatskoj iznosila 4536 GWh. Od toga je proizvodnja iz neobnovljivih izvora iznosila 1429 GWh, odnosno 31,5%, a iz obnovljivih 3107 GWh, odnosno 68,5%.

Povoljni pokazatelji
Ukupna potrošnja iznosila je 4660 GWh pri čemu je u Hrvatskoj potrošeno 4615 GWh. Budući je raspoloživa energija bila veća od potrošnje, viškovi su izvezeni na inozemna tržišta.

Obnovljivi izvori energije su u prva tri mjeseca ove godine u raspoloživoj energiji za pokrivanje potrošnje sudjelovali sa 58,73% dok su neobnovljivi sudjelovali sa 27,01%. Nuklearna elektrana Krško je s hrvatskim udijelom 50% kapaciteta sudjelovala s 14,25%. Zbog povećane proizvodnje hidroelektrana uvoz nije bio potreban u prva tri mjeseca 2023.

“Analiza proizvodnje električne energije dobivene samo iz obnovljivih izvora u prva tri mjeseca ove godine pokazuje prevladavajući udio proizvodnje iz hidroelektrana, čak 68,94% što pokazuje i našu ovisnost o dobrim vremenskim uvjetima. Kad je suša i nema kiše, vidljiva je sva manjkavost oslanjanja na hidrocentrale i potreban je uvoz energije.

Sunčane su elektrane u istom razdoblju proizvele tek 0,39% ukupne obnovljive energije, no zato su vjetroelektrane proizvele 698 GWh i ostvarile udio od 22,18%. Elektrane na bioplin, biomasu i ostala obnovljiva goriva proizvele su 242 GWh električne energije i činile udio 7,79%”, navode iz OIEH kojima je na čelu direktorica Maja Pokrovac.

Dodaju da je usporedbom prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine vidljivo da su ostvareni vrlo povoljni energetski pokazatelji koji bi trebali donijeti dobre ekonomske rezultate u poslovanju energetskih tvrtki, prije svega HEP-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tako je u prvom tromjesečju ove godine NE Krško proizvela 11 GWh više nego u istom razdoblju lani. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prva tri mjeseca ove godine bila je veća za 516 GWh od proizvodnje u prva tri mjeseca lani.

U promatranom je razdoblju proizvodnja hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija bila veća za 519 GWh, vjetroelektrana za 5 GWh i sunčanih elektrana za 8 GWh. Proizvodnja električne energije iz ostalih OIE bila je u usporednom razdoblju manja za 16 GWh.

Pad cijena struje
Ukupna proizvodnja hidroelektrana u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 2177 GWh, od čega 25 GWh iz crpljene vode. Energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane u prva tri mjeseca ove godine veća je za 1054 GWh u odnosu na isto razdoblje lani.

Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, velikih dotoka vode za hidroelektrane, očekivanog topljenja snijega u travnju te predviđanja kišovitog travnja i svibnja, i u naredna dva mjeseca se očekuju velike energetske vrijednosti dotoka vode.

Tijekom ožujka cijena električne energije na zapadu Europske unije kretala se prosječno oko 120 eura za MWh s tendencijom pada, što je znatno niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječna satna cijena električne energije u Hrvatskoj u ožujku je iznosila 113,64 eura za MWh, dok je u ožujku prošle godine iznosila 293,69 eura, što je smanjenje od 180,05 eura, odnosno 61,3%.