Obnova potresom pogođene kulturne baštine na zagrebačkom Gornjem gradu od posebno je zahtjevna, zbog potrebe zadovoljavanja strogih konzervatorskih uvjeta, što i košta, a posebice kada je još riječ o objektu koji se često koristi i za protokolarne svrhe i prijem gostiju visoke važnosti za državu. Tako su Državne nekretnine objavile natječaj za poslove restauracije visećih lustera Palače Pongratz u Visokoj 22, u sklopu njezine cjelovite obnove.

Održivost

Tiha revolucija u državnom financiranju možda se već pokreće

Riječ je o poslu obnavljanja metalnih, te drvenih lustera, koje će po završenom natječaju odraditi jedan od dva kandidata, tvrtka Kvinar iz Podstrane. Oni će taj posao odraditi za 117,5 tisuća eura. U 24 mjeseca tijekom kojih bi zahtjevni radovi pod nadzorom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode trebali biti obavljeni uz redovito izvještavanje o napretku, s foto-dokumentacijom i osvrtom o aktivnostima koje se obavlja na lusterima. Palača Pongratz od 2001. godine ima status državne rezidencije, u kojoj osim održavanja susreta na najvišoj razini nerijetko strane delegacije i borave, posljednji put obnavljana je netom uoči zagrebačkog potresa početkom 2020., a radovi su izvođeni kako bi se riješilo problem vlage koji su posljedično doveli i do narušavanja konstrukcije.

Vilu je inače izgradio polovicom 19. stoljeća (1865.) tada moćni zagrebački poduzetnik Guido Pongratz, a u vlasništvu te obitelji ostala je do 1930., kada je kupuje Grad Zagreb i adaptira u kraljevsku rezidenciju. Ta je zgrada poznata i po želji bivše predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović da se tamo preseli Ured predsjednika, ali je zbog sigurnosnih procjena, kao i moguće nesigurnosti, uključujući i onu od potresa, taj prijedlog odbijen.