Je li moguće usvojiti zdrave prehrambene navike odabirući namirnice koje su zdrave, a povoljne? Koliko su (ne)zdrave prehrambene navike Hrvata? Gost na N1 televiziji bio je Branimir Dolibašić, nutricionist čije savjete možete čitati i na Nutriskop blogu.

“Hrvatska po parametrima debljine, kroničnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma ne stoji dobro. Kultura hranjenja ne bi se trebala odnositi na količinu i stres se može rješavati na drugačije načine. Utjeha u hrani i odgađanje, potreba da se neki društveni događaj ovjeri tako da ako smo se prejeli, onda je dobar… Sve to nije dobro”, kaže Dolibašić.

Ističe da hrana ne smije biti izvor sreće i na neki način bježanje od stvarnosti.

Zdravlje u tanjuru

Volite li više kuhano ili sirovo povrće? Otkrivamo koje je zdravije i kako odabrati najbolji način pripreme

Korisni savjeti

Ovo je najbolje mjesto za čuvanje luka: Trajat će šest mjeseci i neće se upljesniviti niti omekšati

“Tko može pojesti više je krivi model, a taj će se društveni standard prenositi na mlađe generacije. Već sada imamo vrlo visok postotak pretilosti među mladima što je kamen koji se kotrlja i dočekati će nas za 10 do 15 godina, ako ne i ranije”, kaže.

Ima i nekoliko savjeta za Uskrs i blagdanski stol:

“Prvo, ne treba za samim stolom napraviti pogrešku, treba smanjiti opterećenje nepotrebnom hranom. Učinkovit način je da se dodaje više povrća – rotkvice, luk, mlada salata, drugo mlado i lisnato povrće. Više toga na tanjur kako bismo smanjili opterećenje težim namirnicima. Drugi način je da se ne trpamo kolačima nakon jela. I ne miješati alkohol uz sve to. Pustite neko vrijeme, kojih pola sata, razgovarajte i onda tek uzmite kolače. Naravno, korisno je poslije i otići u šetnju”, rekao je Dolibašić.