Europska komisija pripremila je kartu projekata financiranih iz Mehanizma za opravaka i otpornost. Karta sadržava primjere projekata (reforma i ulaganja) koji primaju potporu iz Mehanizma za oporavak i otpornost u različitim državama članicama. Sadržava kratak prikaz projekata, s naglaskom na konkretno stanje provedbe i sljedeće korake. Također se preusmjerava na detaljnije informacije koje su trenutačno dostupne na internetu.

Europska je komisija Mehanizam za oporavak i otpornost pokrenula s ciljem ublažavanja gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije koronavirusa te kako bi europska gospodarstva i društva bila održivija, otpornija i spremnija za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija.

Europska komisija je stoga državama članicama za provedbu reformi i projekata koji bi trebali doprinijeti ovom cilju na raspolaganje stavila čak 723,8 milijardi eura, od čega 385,8 milijardi u zajmovima, a 338 milijardi u bespovratnim sredstvima.

Hrvatska je iz Mehanizma dobila 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava te 3,6 milijardi eura zajmova, što je stavlja na vrh država članica EU-a prema omjeru raspoloživih sredstava i BDP-a.

Za povlačenje tih sredstava Vlada Andreja Plenkovića izradila je Nacionalan plan oporavka i otpornosti, dokument na više od tisuću strana. Glavne reforme koje si je država zacrtala da bi povukla ove novce su iz područja energetskog sektora, odnosno njegove dekarbonizacije. Moramo unaprijediti i poslovno okruženje, unaprijediti sustav socijalne skrbi, provesti reformu obrazovnog sustava, efikasnije se boriti protiv korupcije te donijeti, što već i jesmo, Strategiju digitalne Hrvatske.

Iz Europske komisije napominju da karta služi isključivo u informativne svrhe i nije iscrpna baza podataka projekata koji se podupiru Mehanizmom za oporavak i otpornost.

“Prikaz projekata ne dovodi u pitanje nijednu buduću ocjenu Komisije u kontekstu provjere zadovoljavajućeg ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost”, ističu.

Napominju i da je karta dokument podložan promjenama koji će se redovito ažurirati. Konkretno, karta će sadržavati informacije o 100 najvećih primatelja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u različitim državama članicama, kada one postanu dostupne kasnije ove godine, te informacije koje države članice dostave u kontekstu buduće procjene zahtjeva za plaćanje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost