Lozanjska terasa jedno je od 712 seoskih turističkih domaćinstava koliko ih je, prema podacima u bazi e-Turista, registrirano u Srbiji. Tijekom 2022. godine, u seoskim turističkim domaćinstvima ostvareno je ukupno 138.000 noćenja.

Od toga su domaći turisti zabilježili 112.000, a strani 26.000 noćenja. U odnosu na 2021., zabilježen je porast od 71% u ukupnom broju noćenja, pri čemu je porast ‘domaćih’ noćenja bio 68%, a stranih 85%, piše eKapija.

Od Ečke do Moravskih konaka

Iz Ministarstva turizma i omladine Srbije za taj portal kažu da je najveće zanimanje za sela u planinskim područjima kao što su Kopaonik, Zlatibor, Divčibare, Zlatar, Tara, Stara planina, Fruška gora, Golija… “Velika je potražnja i za selima Šumadije, Pomoravlja i Podrinja, selima u vinskim područjima, gdje se često isprepliću seoska domaćinstva i vinski podrumi. Kada govorimo o seoskim domaćinstvima Vojvodine, posebno se ističu Ravno selo, Erdevik, Ečka, Baranda i Bački Monoštor. Također, izuzetno su posjećena i etno-sela Drvengrad (Mećavnik), Babina reka, Moravski konaci, Sunčana reka, Vraneša, Tiganjica, Naša avlija, Rajski konaci”, navode u Ministarstvu i napominju da je u ovoj godini na raspolaganju najmanje 2,5 milijuna eura kreditnih poticaja za unaprjeđenje kvalitete turističke ponude u seoskom turizmu.

Diplomirani turizmolog u mirovini Branislav Bajagić smatra da je seoski turizam budućnost i Srbije i svijeta jer se “čovjek umori od života u gradu, betona, automobila i tempa života”.

Razvoju seoskog turizma ide u prilog činjenica da broj turista u svijetu raste, a na moru je gužva, dok je jedini pravi odmor u prirodi. “Seoski turizam postoji i u turističkim silama poput Francuske, Španjolske, Italije, Austrije, Švicarske. Srpska sela su idealna za pravi odmor zbog geografskog položaja, reljefa, klime, kulture, folklora, hrane, bogatstva flore, faune, vode, povijesti, manastira, srdačnih domaćina, bezbroj mogućnosti za aktivan odmor (šetnja, vožnja bicikla, jahanje, branje voća, rad u vrtu, dječje igre s domaćim životinjama)”, vjeruje Bajagić dodajući da Srbija ne koristi svoje potencijale isključivo zbog nedostatka svijesti.

Iz Finske, Novog Zelanda…

Sugovornici eKapije ističu da najbolje uvjete za razvoj ove vrste turizma imaju sela u kojima je priroda očuvana: Šumadija, Zapadna Srbija, Istočna Srbija, salaši u Vojvodini.

Ipak, o nekoj velikoj zaradi od seoskog turizma nema riječi, kaže Zorica Radojković koja je nakon završenog fakulteta odlučila u srcu Šumadije, na padinama Suvobora, nedaleko od vrha Rajac, na porodičnom imanju pokrenuti seosko turističko domaćinstvo Lozanjska terasa. Napominje da je seoski turizam izraženo sezonski posao koji traje u najboljem slučaju od svibnja do rujna.

“Sigurno da porodica može živjeti pristojno od tog posla, ali svi moraju biti uključeni i davati doprinos. O nekoj isplativosti u smislu ekstra zarade, u postavi kapaciteta od desetak ležajeva kakav je kod nas, nema govora. Možda je drugačije u slučajevima kada se samo izdaje smještaj, ali to već nije seoski turizam već samo smještaj u selu. Ako niste probali autentičnu hranu, mazili i hranili životinje, odnosno vidjeli kako funkcionira seosko domaćinstvo, niste imali kompletan doživljaj tog načina odmora”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Njeno seosko turističko domaćinstvo već osam godina prima turiste iz Srbije, ali i cijeloga svijeta. Prije pandemije dolazilo je više stranaca, pa su u Šumadiju znali zalutati gosti iz Finske, Novog Zelanda, Kazahstana, Rusije, Izraela, Poljske, Kine.

Najviše ih zanimaju šetnje po okolini, a vole se i provozati traktorom. U ljetnom periodu aktualno je branje voća i povrća među kojima su i maline. To je posebno zanimljivo djeci.

Poboljšati kvalitetu ponude

Kako bi afirmirala seoski turizam, Svjetska turistička organizacija pokrenula je inicijativu “Najbolje turističko selo”. Jedan od pobjednika za 2021. bila je Mokra Gora, dok se prijave za ovu godinu primaju do lipnja. Ipak, daljnji rast seoskog turizma u Srbiji mogao bi biti ugrožen nedostatkom ulaganja. Turisti, pogotovo strani, često se žale na lošu infrastrukturu i puteve.

“Preduvjet za razvijanje seoskog turizma apsolutno je elementarna infrastruktura i tu na prvom mjestu mislim na asfaltirane puteve i stabilnu elektro mrežu”, jasna je Zorica Radojković.

“Ministarstvo turizma i omladine i ove će godine nastaviti ulagati u razne projekte izgradnje turističke infrastrukture širom zemlje u vrijednosti od 7 milijuna eura, što će svakako unaprijediti kvalitetu ponude na destinacijama. Usto, kad govorimo o podršci seoskom turizmu, u ovoj godini na raspolaganju je najmanje 2,5 milijuna eura kreditnih poticaja za unaprjeđenje kvalitete ponude”, kažu u Ministarstvu.