Nervoza na tržištima i previranja u financijskom sustavu potaknuta problemima u kojima se nakon nekoliko američih banaka našla i švicarska Credit Siusse mogla bi za posljedicu imati dodatno pooštravanje uvjeta odobravanja kredita banaka u eurozoni, rekao je ovih dana u intervjuu potpredsjednik Europske središnje banke (ECB) Luis de Guindos. Koji dan prije, pak, glavni bankovni supervizor ECB-a Andrea Enria poručio je da se banke u eurozoni moraju brzo prilagoditi postroženoj monetarnoj politici kako ih podizanje kamatnih stopa ne bi uhvatilo na krivoj nozi. Povećanje kamatnih stopa i kvantitativno zaoštravanje zahtijeva pojačanu usredotočenost na likvidnost i rizike financiranja, istaknuo je.

Hrvatska kaska

Zaoštravanje kreditnih standarda u razvijenim zemljama eurozone traje već duže vrijeme, gotovo koliko i ciklus dizanja kamatnih stopa ECB-a. Dok je prelijevanje na kamate na depozite i kredite na bankarskim tržištima većine članica eurozone uslijedilo veoma brzo, u Hrvatskoj je ono dosad bilo usporeno. To posebice vrijedi za depozitne kamatne stope koje su se početkom ove godine kretale oko minimuma u europodručju (pri čemu je raskorak izraženiji kod stanovništva), ali i kod kredita je kod nas pritisak na rast kamata bio ograničen i/li odgođen, što je također izraženije u poslovanju sa stanovništvom nego sa sektorom poduzeća.

Prema najnovijem Biltenu HNB-a, od početka ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa ECB-a započetog u srpnju prošle godine, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima porasla je za 1,5 postotnih bodova, a u siječnju je iznosila 3,2 posto. Pritom su kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima na razdoblje od jedne do pet godina, prema statistici ECB-a iznosile u prosjeku oko tri posto. “To se može donekle usporediti samo s trendom u Estoniji”, ističe se u analizi Hrvatske udruge banaka, uz opasku kako su kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima na kraju prošle i početkom ove godine u Hrvatskoj bile među najpovoljnijima u EU.

No, slijedi li sada i za poduzetnike u Hrvatskoj izraženije zaoštravanje kreditnih uvjeta? Dio poduzetnika koji je u novije vrijeme bio u prilici s bankarima razgovarati o kreditu zasigurno će reći da to već jest stvarnost. I visokopozicionirani bankar jedne od vodećih banaka s tim u vezi kaže kako je uz današnju situaciju s referentnim kamatnim stopama (u prvom redu euribor i kamatne stope ECB-a) za poduzetnike koji nisu najviših bonitetnih razreda u slučaju kredita s fiksnom kamatnom stopom realnost zapravo kamata i nešto iznad šest posto. Zdrava poduzeća, odnosno “dobri klijenti” danas mogu računati na kratkoročne kredite uz kamatne stope od približno oko tri posto, a takvi zajmotražitelji mogu računati na dugoročne kredite s fiksnom kamatnom stopom između četiri i pet posto.

Stroži standardi

U dugoročnom financiranju zamjetno je, kaže, i da sve više klijenata prelazi na varijabilne kamatne stope. Naravno, te preferencije proizlaze iz procjene da je ciklus podizanja kamatnih stopa ECB-a pri kraju te da bi i moguće spuštanje moglo uslijediti prije nego što se donedavno računalo. Zasad, doduše, situacija s inflacijom (posebice temeljnom) u eurozoni ne izgleda takvom da bi se spuštanje moglo dogoditi u dogledno vrijeme, ali dosta toga će ovisiti i o razmjerima usporavanja gospodarskog rasta i mogućem zaronu u recesiju.

Kad je riječ o zaoštravanju kreditnih uvjeta, međutim, ono se čak i više očituje u strožim standardima odobravanja kredita. Primjerice, od 10 turističkih projekata koji su prije godinu-dvije bili prihvatljivi u pogledu rizika, sada bi ih uz prihvatljivu cijenu prošlo možda šest ili sedam. Isto tako, u mnogim slučajevima banke će u trenutnim tržišnim okolnostima pri odobravanju kredita pojedinim poduzetnicima zahtijevati veći udjel odnosno participaciju equityja. Sve u svemu, okruženje viših kamatnih stopa znači i pojačanu selekciju, odnosno manje projekata koji će proći računice profitabilnosti.