Realiziramo li do kraja 2023. godine mizernih 100 MW novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, a uglavnom će se raditi o solarima, možemo biti prezadovoljni, upozorili su iz Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske gospodarske komore (OIE HGK) na jučerašnjoj konferenciji za medije. Pozvali su na hitno donošenje Lex OIE, koji bi objedinio na jednom mjestu svu regulativu investiranja u obnovljive izvore energije, a isto tako i formiranje Radne skupine, po uzoru na upravo poduzete korake nakon trogodišnjeg zastoja obnove od potresa, a koja bi ekspeditivno rješavala sve pristigle zahtjeve.

Zaprimljeno 216 zahtjeva

Zbog toga je napravljen i jučer predstavljen Position Paper u kojem su navedene najznačajnije prepreke u administrativnim postupcima pripreme i razvoja projekata OIE. Prepreke koje su navedene kao najvažnije su zakonodavni okvir, neusklađenost propisa, priključenje na elektroenergetsku mrežu, prostorno planiranje i utjecaj na okoliš i prirodu.

Kao ključni razlog dodatnog usporavanja razvoja sektora navode nedonošenje većeg broja podzakonskih akata zakonima. Uredba kojom treba definirati način dodjele energetskog odobrenja (EO), kao prvog i najvažnijeg dokumenta za pokretanje razvoja projekta OIE, pravila o priključivanju na prijenosnu mrežu, pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, mrežna pravila te naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu podzakonski su akti čije donošenje kasni od 155 do 430 dana, kažu u HGK. Iako je zbog značajnog udjela električne energije koju dobivamo iz starih hidroelektrana, kao i značajnog udjela građana koji koriste drva/biomasu za grijanje, Hrvatska u gotovo svim statistikama pri vrhu EU po korištenju obnovljivih izvora energije, činjenica je da je u zadnjih desetak godina razvijeno vrlo malo ikakvih energetskih projekata. To je posebno zabrinjavajuće zbog rokova i novca koje nam je na raspolaganju stavila EU putem svojeg programa Otpornosti i obnove i gdje bi Hrvatska mogla ostati bez stotina milijuna eura bespovratnih sredstava. Konkretno, kako su istakli iz OIE HGK, za program potpore OIE 2021.-2023. zaprimljeno je 216 zahtjeva za kapacitete od čak 6000 MW, a obrađeno je svega 69 zahtjeva od čega njih 36 pozitivno. Iako su i u Udruženju svjesni da je velik dio podnesenih zahtjeva nerealan i nepotpuno, svejedno smatraju da bi njih barem za 2000 MW moglo i trebalo biti riješeno i odobreno. Posebno iz razloga je za to osigurano 783 milijuna eura iz EU fondova.

Alarmantno stanje

Kako je pojasnio Aljoša Pleić, zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK, izrada ovog dokumenta potaknuta je alarmantnim zastojem investicija u proizvodnji zelene energije koju je prouzročio nedovršeni zakonski okvir, kao i višegodišnje zanemarivanje tog iznimno bitnog gospodarskog sektora.

“Energetska kriza zahtijeva hitno djelovanje kako bi se ubrzalo uvođenje obnovljivih izvora energije. Na EU razini u posljednjih godinu dana se intenzivno radi na smanjenju dugotrajnih i složenih administrativnih postupaka koji su prepreka brzom i opsežnom ulaganju u obnovljive izvore energije i povezanu infrastrukturu, a mi u Hrvatskoj još nemamo niti potrebne propise kako bi se uopće moglo ulagati. Svi projekti su zaustavljeni jer nema potrebnih propisa”, kazao je Pleić.

Iz Udruženja naglašavaju da “iako su izrađena”, Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu i Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu već nekoliko mjeseci čekaju suglasnost regularora i resornog ministarstva.