Potresi u bankarskom sektoru mogli dovesti do krize povjerenja.
Nakon što je američki Fed u srijedu podignuo kamatne stope za 25 baznih bodova signalizirajući da je rubu da uspori najagresivnije monetarno zatezanje u zadnjih nekoliko desetljeća zbog potresa u bankarskom sustavu, dionice banaka u Europu ponovno bilježe minuse.
Iz opaski predsjednika Jeromea Powella izvjesno je da se Federalne rezerve boje scenarija u kojem bi problemi s bankama mogli dovesti do kreditne krize s reperkusijama na usporavanje američkog gospodarstva.
Nakon što je američki Fed u srijedu podignuo kamatne stope za 25 baznih bodova signalizirajući da je rubu da uspori najagresivnije monetarno zatezanje u zadnjih nekoliko desetljeća zbog potresa u bankarskom sustavu, dionice banaka u Europu ponovno bilježe minuse.
Iz opaski predsjednika Jeromea Powella izvjesno je da se Federalne rezerve boje scenarija u kojem bi problemi s bankama mogli dovesti do kreditne krize s reperkusijama na usporavanje američkog gospodarstva.
Dobra i loša vijest
Kreditnog stiska boje se i američke kompanije, čak i više od inflacije ako je suditi po najnovijim anketama među vodećim menadžerima. Dobra vijest je što bi kreditni stisak rezultirao istim efektom kao podizanje kamatnih stopa – hlađenjem potražnje i usporavanjem inflacije. Loša je što u takvom scenariju središnja banka ima vrlo malo kontrole i teško je prognozirati koliko bi duboko u minus gospodarstvo moglo zaroniti.
Problemi koji su započeli s bankrotom američkih kreditora predvođenim Silicon Valley banke proširili se na Europu. Švicarski UBS bio je prisiljen preuzeti Credit Suisse kako bi se spriječila šira kriza. No, predsjednik Švicarske središnje banke (SNB) Thomas Jordan rekao je u četvrtak da će iduća dva tjedna biti ključna da se vidi uspješnost spašavanja.
“U ovom trenutku fokus mora biti na tome da možemo održati financijsku stabilnost i da zaključenje posla bude glatko i brzo”, rekao je Jordan nakon što je SNB povećao stope za pola postotnog boda. I Bank of England jedanaesti uzastopni put povisila je cijenu novca na Otoku unatoč činjenici da su financijske dionice ponovno zaronile u korekciju.
“Osnove europskog bankarskog sektora izgledaju zdrave. Ali tekuća kriza povjerenja mogla bi ograničiti sklonost banaka riziku i smanjiti protok kredita”, rekli su equity stratezi Citigroupa na čelu s Beatom Mantheyem. Citigroup upozorava da se brz tempo podizanja kamatnih stopa dodatno opteretiti ekonomiju i rezultate kreditora.
Indeks vodećih europskih banaka pao je 2,1 posto. Pritom su Deutsche banka i Commerzbank izgubili na vrijednosti 2,1 posto, odnosno 3,2 posto. UniCredit je bio u plusu 0,16 posto, dok je dionica Intesa Sanpaolo pala 0,13 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu