S pregledom stanja obnove koja se financira iz Fonda solidarnosti EU, kao i s hrvatskim viđenjem troškova po svim ministarstvima, ovog petka bit će upoznata Europska komisija.

Sastanak je najavio potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić koji je u povodu treće godišnjice zagrebačkog potresa ocijenio da se navedeni segment obnove u punom smislu realizira kako je predviđeno, pa to ulijeva nadu da će se novac potrošiti u roku.

Što je učinjeno?
“Vrijednost svih radova koji se upravo izvode na području zagrebačkog potresa, a financiraju se iz FSEU i NPOO-a te državnog proračuna, ukupno iznosi 2,2 milijarde eura. Riječ je ukupno o 594 projekta, a 1,1 milijardi eura se financira iz FSEU.

Za zagrebački potres je iz FSEU ugovoreno 683,3 milijuna eura i do danas je predano 58% zahtjeva za nadoknadu sredstva na projektima koji su u tijeku. S tempom obnove javnih zgrada smo zadovoljni, ali u dijelu koji se odnosi na zamjenske kuće nismo – tu smo na ispitu pali”, kazao je Bačić.

Što se tiče FSEU, završeno je 295 projekata, odnosno 200 projekata obnove zgrada javnog sektora, 45 projekata infrastrukture, prvenstveno prometne ali i komunalne, te još 50 projekata u kojima sufinancira privremeni smješta. U sektoru javnih zgrada za obrazovanje 143 je završenih projekata te su 32 projekta u fazi izvođenja radova.

Ukupna vrijednost iznosi 415 milijuna eura od čega se 224 milijuna eura financira iz FSEU. U zdravstvu je 26 završenih projekata te ih je 19 u tijeku, a od 301 milijuna eura, 146 milijuna eura se financira iz FSEU. Kod obnove za javne zgrade kulturne baštine završen je 31 projekt te je njih 75 u fazi izvođenja, a ukupna vrijednost je 717 milijuna eura od čega se 236 milijuna eura financira iz FSEU.

Ministar graditeljstva Branko Bačić/S. Strukić/PIXSELL

“Kada sam preuzeo Ministarstvo najavio sam plan za koji smatram da je ostvariv: to je da ćemo do kraja lipnja potrošiti novac iz Fonda solidarnosti, da ćemo do kraja listopada zbrinuti svih naših 6258 sugrađana koji su u kontejnerima i da ćemo pored toga pokrenuti cjelokupnu obnovu”, podsjetio je Bačić.

“U suradnji s Hrvatskom udrugom banaka kroz 10-ak dana bit će poznat novi bankovni proizvod koji podrazumijeva korištenje sredstava obnove tako da sam građanin izabere projektanta i on napravi nalaz, a procedura je s time završena i mi u cijelosti isplaćujemo sredstva na račun koji je primjeren za angažman, uključivo za projekt, izvođenje radova i nadzor, prije početka radova. Mogu reći da za model financiranja samoobnove vlada veliki interes na području Sisačko-moslavačke županije”, kazao je Bačić dodavši i da provode projekt i nabavu za 500 drvenih montažnih kuća.

Iznosi naknade
U tijeku je nabava za izvođenje radova konstrukcijske obnove devet višestambenih zgrada u Zagrebu te 21 nabava za gradnju zamjenskih kuća po skraćenoj proceduri novog pravilnika za javnu nabavu. Uz uklonjene 73 kuće te šest uklanjanja u tijeku ugovoreno je 271 uklanjanja. Potpisano je i 184 ugovora za projektiranje zamjenskih kuća.

U planu za 2023. je završetak svih projektiranja zamjenskih obiteljskih kuća, a isplatit će se sredstva za sve zaprimljene zahtjeve za nekonstrukcijsku obnovu kao i sve novčane naknade za konstrukcijsku obnovu i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća po modelu samoobnove za koje zahtjev bude zaprimljen do 31. listopada 2023.

To se odnosi na 100 zamjenskih obiteljskih kuća u izgradnji, 250 zgrada i kuća konstrukcijski obnovljeno ili u izvođenju te 350 zgrada i kuća nekonstrukcijski obnovljeno ili u izvođenju.

Uzimajući u obzir vrijeme utrošeno na organizaciju samoobnove, država osigurava naknadu za poslove koordinacije samoobnove vlasnicima u sljedećim iznosima: za konstrukcijsku obnova 2654,46 eura, za gradnju zamjenske kuće 3318,07 eura, dok novčana naknada za zgrade do 700 m² iznosi 5308,91 eura, za zgrade od 700 m² do 1500 m² 7963,37 eura i za zgrade preko 1500 m² 10.617,82 eura.