Na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Vlada FBiH je s ciljem unaprjeđenja avioprometa u Federaciji BiH donijela pet odluka o usvajanju programa trošenja sredstava tekućih transfera iz ovogodišnjeg federalnog budžeta, namijenjenih za kapitalne transfere i subvencije javnim poduzećima, piše eKapija.

Tim je odlukama ukupno odobreno 23,17 milijuna KM, i to za JP Aerodrom Bihać, te JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, JP Međunarodni aerodrom Tuzla i JP Međunarodni aerodrom Mostar.

Programom utroška kapitalnog transfera Aerodromu Bihać dodijeljeno je 19,7 milijuna KM. Sredstva će biti utrošena za nastavak eksproprijacije zemljišta za potrebe prve faze izgradnje aerodromskog kompleksa, kao i nastavak izgradnje poletno-slijetne staze, te preventivna arheološka istraživanja na lokalitetu izgradnje aerodroma s pratećom infrastrukturom.

Sredstva su namijenjena i za troškove geodetskog snimanja prepreka u zonama prilaza aerodromu Bihać za potrebe izrade dizajna procedura letenja, te nadzora nad izvođenjem radova izgradnje poletno-sletne staze.

Bit će utrošena i za izradu idejnih i glavnih projekata izmještanja postojeće vodovodne mreže, izvoda iz projektne dokumentacije, nove stajanke, parkinga za putnike, uposlenike, modularnog putničkog terminala, kontrolnog tornja, zgrade granične policije i carinske kontrole.

Sredstva u iznosu od milijun KM za Sarajevski aerodrom bit će usmjerena za sigurnosni skener, opremu za otkrivanje tragova eksploziva, spremnik za sumnjivu prtljagu, opremu za skeniranje obuće, te za radio komunikacijske sustave, kao i metal detektorska vrata.

Tuzlanski aerodrom će sredstva u iznosu od milijun KM utrošiti za putničke stepenice, GPU zemaljski agregat za poslugu aviona, elevator s produženom rukom, kolica za prtljagu… A 1,3 mil KM dodijeljeno je Aerodromu Mostar.

Između ostalog, sredstva su namijenjena za troškove potrošnog materijala za HTZ zaštitu, uredskog i materijala za čišćenje i održavanje, te električne energije i vode, goriva, poštanskih i telekomunikacijskih usluga, plaća i ostalih primanja zaposlenih, stručnog osposobljavanja uposlenika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost