Uz premijerovu najavu da, nakon novog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu za olakšanje pritisaka cijena energije i inflacije, slijede i pripreme razgovora o promjenama u nacionalnoj poreznoj politici, spomenuto je i da se radi pripremi novog paketa parafiskalnih nameta u sklopu kojeg bi također trebalo doći do rasterećenja.

Već je i ranije najavljivano da je cilj tim mjerama gospodarstvo rasteretiti za milijardu kuna, odnosno oko 133 milijuna eura. Štoviše, taj cilj utvrđen je i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u poglavlju “Nastavak administrativnog i fiskalnog rasterećenja”, a akcijskim planom detaljan popis trebao je biti utvrđen do kraja 2023. godine.

No, njegovo slaganje još traje i odvija se usporeno, jer, kako se čuje, državne institucije od kojih se očekuje da “olabave” svoje naknade poduzetnicima čvrsto brane svoje pozicije i teško pristaju da baš one budu te koje će se odreći prihoda.

Prema dostupnim informacijama, zasad je utvrđen samo manji dio paketa, točnije onaj koji se odnosi na naknade institucija pod ingerencijom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a koje je i nositelj cijelog projekta.

Iako u samom Ministarstvu gospodarstva ne žele izlaziti s detaljima oko pripreme plana smanjenja parafiskalnih nameta, već čekaju da se utvrdi konačna lista, neslužbeno se čuje kako nameti čije su ukidanje ili smanjenje oni utvrdili čine petinu ukupnog iznosa koji je potrebno osigurati u paketu – dakle, oko 26,5 milijuna eura. Najveći dio odnosi se pritom na vodni doprinos, koji se planira potpuno ukinuti.

Taj namet plaća se Hrvatskim vodama, i to za gradnju građevina, a obveznici su investitori u građevine za koju se donosi akt za građenje. Sredstvima prikupljenima s ovog osnova financira se prvenstveno gradnja sustava obrane od poplava, a inače manji dio – 8 posto, prebacuje se na račune gradova i općina. U spomenutih 26,5 milijuna eura davanja za parafiskalne namete čije je odricanje Ministarstvo gospodarstva naložilo smanjiti u svom resoru, taj namet čini više od polovice iznosa, oko 17 milijuna eura.

Iako se o ostalim ministarstvima i njihovim borbama oko ukidanje i rezanja izvanproračunskih nameta malo govori, prema dostupnim informacijama jedna od naknada koja do sada nije bila spominjana kao parafiskalni namet i označena kao kandidat za rezanje troška gospodarstvu je pretplata za HRT.

Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja/S.B.Babić/PIXSELL

Nakon Hrvatske gospodarske komore koja je prošla ovo “rešeto”, HRT je posljednji “kapitalac” koji se visinom sredstava od prisilne naknade može naći na ovoj listi.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Njegova pretplata je posljednjih godina iz pojedinih gospodarskih grana označavana kao naknada koja značajno opterećuje poslovanje, posebice u djelatnostima koje koriste veliki broj vozila, te su se protivili da im se obračunava naknada i kada radio fizički izvade iz automobila, a primjedbe su dolazile i iz turističkog sektora, gdje pretplate plaćaju i kada hotelske sobe nisu otvorene.

Ilustracije radi, hotelsku kuću Plava laguna trošak pretplate HRT-u za prošlu godinu, kako je vidljivo iz nedavno objavljenog financijskog izvješća, stajao je dva milijuna kuna.

Utihnuli zahtjevi
S druge strane, na HRT-u su još prošle jeseni pokrenute inicijative za povećanje iznosa pretplata, s objašnjenjem da postojećim prihodima ne mogu pokrivati troškove koji su značajno porasli u odnosu na 2010. godine, kada je utvrđena još uvijek aktualna cijena koju se plaća za nacionalnu televiziju. No, kako je HRT-ovo ime počelo kolati među onima koji bi se trebali odreći dijela svojih proračuna, tako su, barem prema javnosti, utihnuli i zahtjevi za povećanje pretplate.

Na upit koji smo uputili resornom Ministarstvu kulture i medija o mogućem rezanju ovog parafiskalnog nameta za gospodarstvo, kratko su odgovorili da su svjesni činjenice koja se javlja i u drugim europskim državama, a vezana je za način i oblik financiranja javnih televizijskih servisa.

”Kao što vam je poznato Amsterdamski protokol propisuje da financiranje istih treba biti neovisno. U ovom trenutku razmatra se nekoliko modela mogućeg financiranja javnog televizijskog servisa”, stoji u odgovoru Ministarstva kulture i medija, iz kojeg ne ulaze u detalje o samim opcijama o kojima se razgovara.

Osim vodnog doprinosa, ono što je zasad sigurno da će se naći među parafiskalnim nametima kojih će se barem dijelom rasteretiti poduzetnici naći i naknada za zaštitu voda, potom posebna naknada za okolišna vozila na motorni pogon, koju se plaća pri registraciji vozila, a smanjit će se i naknadu za gospodarenje otpadnim vozilima, te naknadu za eko bilančne grupe, koju plaćaju obnovljivci.

Sigurno će rezati
Reducirat će se i naknade za zbrinjavanje otpadnih ulja. To su sve naknade iz domene Ministarstva gospodarstva, a njihovi prihodi odlaze uglavnom Fondu za zaštitu okoliša.

Iako se još ne spominje konkretan datum do kada će se slagati novu listu parafiskalnih nameta i s koliko još vremena ministarstva raspolažu da ispregovaraju s ustanovama koje imaju pod svojom kapom, činjenica je da se već kasni s prijedlogom, koji treba ne samo biti prezentiran javnosti, nego je potrebno još usvojiti i čitav niz odluka i zakona nužnih za realizaciju tih mjera.

Već su više puta, kako se čuje, parafiskalni nameti i pripreme novog akcijskog plana njihovog reduciranja bili tema razgovora u Vladi, no opiranje uvrštenju na ovu listu zasigurno će zaustaviti činjenica da je ova reformska obveza jedan od indikatora u sklopu NPOO-a, o čijem ispunjenju ovisi i podnošenje zahtjeva za novu ratu europskih sredstava.