Propast Silicon Valley Banke, bez sumnje, smatraju sugovornici Poslovnog dnevnika, odrazit će se i na hrvatsko tržište. Prema određenim informacijama desetak domaćih startupova ima račune u propaloj američkoj banci. Osim što je njihova pozicija sada neizvjesna, neizvjesna je i budućnost financiranja, koje je ionako usporena zbog pada evaluacija, odnosno, vrijednosti tehnoloških kompanija. Zbog te su situacije, naime, investitori postali mnogo oprezniji.

Pa iako se krajem prošle godine činilo da ova opreznost neće imati velikog utjecaja na domaću startup i tehnološku scenu, propast Silicon Valley Banke, gotovo sigurno hoće.

Mirna Marović, direktorica VentureXchange d.o.o, i predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA), ističe da se svaki tektonski poremećaj na globalnom tržištu odrazi i na naše tržište.

“Ovaj će se poremećaj najmanje odraziti na startupove u ranoj fazi razvoja, no oni koji trebaju podignuti svoju B, C ili neku drugu seriju financiranje, odnosno oni koji su planirali tražiti financiranje na svjetskom tržištu kapitala, itekako će je osjetiti”, ističe Marović, napominjući da je među strukom prevladavao stav da će se situacija, što se financiranja tiče, početi oporavljati nakon ljeta. “Ovo će taj oporavak usporiti. Još ne znamo kako će sve izgledati, nezahvalno je davati prognoze, ali ovo je sigurno jedan od velikih šokova koji su zadesili industriju”, dodaje.

A značaj Silicon Valley Banke, banke koja je imala 209 milijardi dolara ukupne imovine i 175 milijardi depozita, od čega je 93 posto bilo neosigurano, u svijetu venture kapitala je enorman, kaže Marović.

“Procjenjuje se da je 50 posto svih startupova i scaleupova u SAD-u bilo financirano od strane Silicon Valley Banke. No, imala je veliki značaj i na europskom tržištu, posebno onom Velike Britanije. Tamo je čak 30 posto startupova i scaleupova imalo račune u podružnici Silicon Valley Banke. Svoje podružnice je imala otvorene i u Irskoj, Njemačkoj, Danskoj i Švedskoj. Sve su te zemlje središta najveće globalne koncentracije venture capital aktivnosti”, ističe Marović. Napominje i da je uloga ove američke banke orijentirane tehnološkom sektoru bila vrlo značajna i u financiranju startup projekata.

“Konkretno su u prošloj godini sudjelovali u 75 velikih transakcija vrijednih 5,7 milijardi dolara, najviše u venture debt-u. U 2021. su napravili 71 transakciju u vrijednosti 3,1 milijarde eura. Nema zemlje na svijetu koja ovime neće biti pogođena”, upozorava Marović.

Pogođeni će biti svi jer živimo u globaliziranom svijetu, posebno što se financija tiče, a uz Silicon Valley Banku su bili vezani, kaže Marović, “neki od najvećih američkih i europskih svjetskih venture capital fondova, poput Atomicoa, Index Venturesa, Sequoia Capitala, Kleiner Perkins-a, Accela”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Marović ističe da u ovom trenutku nije sigurno ima li koji domaći scaleup račun u toj banci, napominjući da je posve moguće da ima.

Davor Runje, predsjednik CISEx-a i suosnivač startupa airt, pak napominje da je desetak hrvatskih IT tvrtki novce imalo u Silicon Valley Bank. “Kako se čini sredstva će im već danas biti dostupna, no tijekom vikenda im sigurno nije bilo zabavno”, ističe Runje.

Napominje i da će ova situacija sigurno dovesti do zahlađenja.

“Bit će mnogo manje novih investicija. Sumnjam da će ovo proći bez posljedica”, ističe. Ipak, dodaje Runje, ovo bi mogla biti i prilika za Europu.

“Uvijek smo imali situaciju da tražimo i razvijamo stvari koje su manje zanimljive Americi. Amerikanci su nas ubijali brzinom i količinom kapitala koju su ulagali u tehnologiju. Ne treba čuditi da su bili najbolji kada su svega imali deset puta više. No sada će sigurno zatvoriti pipu te će stati na kočnicu dok se ne konsolidiraju i dok se investitori opet ne ohrabre riskirati. To bi mogla biti velika prilika za Europu. Pitanje je samo hoćemo li je iskoristiti”, ističe Runje.

Europa naime, objašnjava, sada ima prilike popraviti svoj birokratiziran i spor pristup financiranju IT i tehnološke scene. Runje smatra da bi dobar primjer svima, pa tako i Hrvatskoj, mogla biti Velika Britanija koja je uvela porezne olakšice za investitore. Od kada su ih uveli, navodi, udeseterostručili su privatne investicije u startupove.