Srbija ima veliki potencijal za proizvodnju cvijeća i ukrasnog bilja kako zbog dobrih klimatskih uvjeta tako i zbog dužine vegetacijskog perioda. Uz jaču institucionalnu podršku, udruživanje proizvođača, podršku znanstveno-istraživačke i poslovne zajednice, ovaj bi sektor bio mnogo profitabilniji, poručuju iz Udruženja za biljnu i prehrambenu proizvodnju Privredne komore Srbije.

Sektor proizvodnje cvijeća i ukrasnog bilja bi bio još razvijeniji kada bi postojale znanstveno-istraživačke organizacije koje rade selekciju i oplemenjivanje cvijeća u Srbiji, što trenutno nije slučaj”, kaže Danica Mićanović, viši savjetnik u Udruženju za biljnu i prehrambenu  proizvodnju.

“Poticaji države su evidentni, ali neophodno je pokretati inicijative za dodatne poticaje, raditi na povećanju površina pod cvijećem i ukrasnim biljem, intenziviranju proizvodnje, umrežavanju i jačanju proizvođača”,  kaže Mićanović.

Rast uvoza
Najznačajnije regije za proizvodnju i uzgoj cvijeća u Srbiji su u Vojvodini, na sjeveru zemlje, na granici sa Mađarskom, zatim okolini Šapca, Ljiga, Trstenika, Kruševca, Sremčice i Velike Drenove, a najvažnija je proizvodnja ruža i to kalemljene i nekalemljene ruže za sadnju.

“Ruže su najzastupljenije i u izvozu i u uvozu. U 2021. godini smo izvezli i uvezli ruža u istom iznosu, od oko 3 milijuna eura.  U 2022. godini, ukupan izvoz ruža iznosio je 3 milijuna eura dok je uvoz, zbog rasta uvoznih cijena, porastao na 3,79 milijuna eura.”, objašnjava Mićanović.

Srbija je uvezla i izvezla ukupno oko 10 tona cvijeća i ukrasnog bilja, od čega je oko tri tone izvezeno dok je uvezeno oko sedam tona ovih proizvoda.

Najviše se izvozilo cvijeće i sadni materijal i to na tržište EU koje ima 43 posto udjela, zatim živo cvijeće, posebno ruže i to u zemlje Carinske unije (Rusiju, Bjelorusiju, Kazahstan) koje imaju 34 posto udjela u ukupnom izvozu Srbije i zemlje CEFTA. Tržište EU bilo je i najvažnije uvozno tržište sa čak 81 posto udjela u srpskom uvozu. Najviše se uvozilo iz Nizozemske, Italije, Njemačke, Slovenije, Mađarske i Grčke.

Velika ulaganja
Uzgoj cvijeća unosan je posao ali traži velika ulaganja. Tako je primjerice za uzgoj božura po hektaru treba uložiti oko 55.000 eura, kaže Jani Bakoš  iz kompanije Božur Dream iz mjesta Gaj kod Kovina.  Za lukovice treba izdvojiti 28.000 eura, sustav za zalijevanje košta 13.000 eura, za sjetvu je potrebno 3.000 eura, a za gnojivo 1.000 eura godišnje.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Tu su i troškovi analize zemljišta, njege cvijeća, kao i izdvajanje za strojno skidanje izdanaka gdje nabavka mašina iznosi 8.000 eura. Na to treba dodati i troškove transporta koji iznose 2.500 eura.

Prihoduje se narednih 10 godina i to 25.000 eura po hektaru. Nakon toga se reznice mogu prodati, ili podići novi nasad na 2 hektara. Tako da je od toga povrat oko trećine uloženog novca, zaključuje Bakoš.