Indikativni su potezi crnogorske Vlade, koja je nedavno donijela niz odluka o preuzimanju potpunog ili djelomičnog vlasništva nad lučkim kapacitetima. Time je iskazala jasnu namjeru da samo želi ostvariti privremeno vlasništvo do raspisivanja natječaja i odabira novog koncesionara, stoji u analizi Digitalnog forenzičkog centra. Nakon što je Vlada Crne Gore kupila ¾ Luke Bar i osigurala mogućnost donošenja strateških odluka za daljnji razvoj te kompanije, uz najavu kupovine drugog dijela luke – Port of Adria, pojavile su se određene špekulacije da bi se kao novi potencijalni kupci ili dugoročni zakupci ovoga mogli pojaviti i ponuđači čiji interesi nisu kompatibilni s nacionalnim i sigurnosnim interesima Crne Gore.

Interes za kupnju Luke Bar pokazale su Rusija, Srbija, ali i kineske multinacionalne kompanije. Kriza u Siriji 2011. natjerala je Rusiju da traži alternativno rješenje za stacioniranje svojih brodova u Sredozemnom moru.

Ruski utjecaj

Prema DFC-u, Moskva je 2013. neuspješno od Crne Gore, koja tada nije bila članica NATO-a, tražila da ruska flota u Sredozemlju koristi luke Bar i Kotor za stacioniranje i opsluživanje vojnih brodova. “Iako je Rusija od tada značajno ojačala svoju prisutnost u Crnoj Gori kroz različite sfere, prije svega medijsku i političku, nije realno očekivati ​​da bi se u ovom trenutku ponovno, makar i ne izravno, mogla uključiti u utrku za ovaj važan resurs na Jadranu. obala. Također, nije realno da bi Vlada Crne Gore odlučila poslovati s Rusijom ili s njom povezanom tvrtkom u trenutku ruske invazije na Ukrajinu”, ističe DFC.

Srbija, ključni regionalni partner Kine i Rusije, također je zainteresirana za kupnju, ali i zajednički razvoj Luke Bar.

“Važno je istaći da sadašnja vladajuća struktura u Crnoj Gori ima bliske veze s vlastima u Beogradu, što može otvoriti vrata Luke Bar srpskim investitorima. U tom kontekstu, indikativna je Inicijativa Otvoreni Balkan, na kojoj insistira 43. crnogorska Vlada, a koja nedvojbeno otvara vrata snažnijem utjecaju trećih strana, koje bi mogle osigurati svoje prisustvo u zemlji članici NATO-a u okviru ove regionalne inicijative nastale 19. Beogradu i Tirani. Srbija, kao ekonomski i politički najutjecajnija država Zapadnog Balkana, ima potencijal da povuče sve ostale zemlje iz regiona ka drugim centrima moći, posebno imajući u vidu najavljenu liberalizaciju trgovinskih odnosa Srbije i Kine kroz slobodnu trgovinu”, ističe DFC.

Kineski interes

Kineske tvrtke posjeduju ili imaju udjele u širokom spektru europske kritične infrastrukture, uključujući luke, zračne luke, elektrane, vjetroelektrane i solarne farme, kao i telekomunikacije. “Takva vrsta kontrole otvara brojne rizike, uključujući mogućnost špijunaže, ali i korištenje luka kao komercijalnih čvorišta u Europi te pogodovanje kineskim tvrtkama”, navodi DFC.