Ministarstvo financija pustilo je u proceduru javnog savjetovanja prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2023. godinu. Iako će javna rasprava završiti tek u petak, činjenica je da je već sada ova uredba pobudila veliko zanimanje javnosti te kritika zbog svojeg sadržaja, prije svega zbog smanjenja udjela novca za organizacije koje se bave ovisnošću, a još više vremena donošenja. Najaktivnije u kritikama su udruge koje su i najveći korisnici ovog izvora financiranja, a mnoge i egzistiraju zbog njega. Procjene su da će u 2023. po ovoj osnovi biti dostupno gotovo 93 milijuna eura, odnosno više od 700 milijuna kuna.

Borba s vjetrenjačama

Kako su se požalili iz udruge za liječenje ovisnosti Comunita Mondo Nuovo, postoji opasnost da zbog kašnjenja ove uredbe mnogi projekti, a i mnoge udruge, ove godine propadnu.

“Zašto je tek sada, u ožujku, Uredba stavljena na e-savjetovanje kada je praksa do sada ove Vlade bila da je uvijek bila stavljena i donesena kada i treba, tj. u zadnjem kvartalu prethodne godine? Zbog tolikog kašnjenja, sva resorna ministarstva, bez obzira radi li se o kulturi, sportu, socijali… kasniti s raspisivanjem natječaja jer dobro znate da ne mogu raspisivati natječaje dok se ne usvoji Prijedlog Uredbe. Zbog svega toga korisnici organizacija civilnog društva bit će uskraćeni za usluge i pomoć koja im se pruža, a organizacije civilnog društva imat će problem s plaćama djelatnika te će nerijetki svoje djelatnike poslati na Zavod za zapošljavanje”, navode iz Comunita Mondo Nuovo i pojašnjavaju da natječaji mogu krenuti tek kad se Uredba donese, a rezultati tih natječaja bit će poznati tek za oko tri mjeseca iza toga.

“I nakon 20 godina rada i borbe s vjetrenjačama nije nam jasno kako gore u uredima i ministarstvima ne mogu shvatiti koliko njihova tromost i birokracija utječu na malog čovjeka. Zadnji put, barem u zadnjih deset godina koliko pratimo Prijedlog Uredbe, Uredba je kasnila 2015. za vrijeme Vlade Zorana Milanovića i te godine je sve kasnilo, kao što će i ove”, žale se iz ove udruge.

Mnogima je sporan i prijedlog raspodjele prihoda od igara na sreću jer se konstantno smanjuje udio onima koji pridonose borbi protiv zlouporabe druge i drugih ovisnosti. Tako i iz Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) predlažu da odustane od smanjenja udjela s postojećih 3,95% na 3,44% za borbu protiv ovisnosti, te da se čak i poveća taj udio.

“Držimo da je nužno povećanje izdataka za navedenu programsku podršku. Zdravlje, psihičko i fizičko, posebice mladih te ranjivih skupina predstavlja prioritet te je na samom hijerarhijskom vrhu kada je u pitanju financijska, ali i ostala, logistička, institucionalna i slična pomoć. Djelotvorna edukacija, prevencija, rehabilitacija te liječenje u direktnoj su korelaciji s povećanjem i smanjenjem društvenog troška, odnosno mjerljivog financijskog troška. Smanjenjem raspodjele konkretno ovoj programskoj podršci riskiramo povećanje društvenog troška”, navode iz HUPIS-a. Njihov prijedlog podržavaju i udruge.

Tehničkoj kulturi 2,5%

Ekološkim udrugama je pak sporno što zaštita okoliša i prirode nije izdvojena kao zasebna kategorija, a ne da bude dio megakategorije razvoja civilnog društva. Prijedlogom Uredbe 38,2% prikupljenog novca ide razvoju sporta, 18,66% brizi o osoba s invaliditetom, 14,45% kulturi, 10,81 humanitarnom radu, 10% razvoju civilnog društva, 3,44% borbi protiv ovisnosti, 2,5% tehničkoj kulturi te 1,94% izvaninstitucionalnom odgojem i obrazovanjem.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost