Vrijednost robnog izvoza u 2022. godini bila je 23,9 milijardi eura, što je 30 posto više u odnosu na 2021. godinu, dok je uvoz porastao 46 posto, na 41,6 milijardi eura, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Prvi put u tridesetogodišnjoj povijesti hrvatske države Sjedinjene Američke Države probile su se među četiri hrvatska najvažnija vanjskotrgovinska partnera kad je u pitanju uvoz robe, piše u utorak Večernji list.
Iz Amerike je lani u prvih 11 mjeseci uvezeno robe u vrijednosti 2,88 milijardi eura, za razliku od godinu dana prije kad je uvoz bio samo 415 milijuna eura. Jači robni uvoz zabilježen je samo iz tradicionalno najjačih hrvatskih partnera Italije, Njemačke i Slovenije.
Prvi put u tridesetogodišnjoj povijesti hrvatske države Sjedinjene Američke Države probile su se među četiri hrvatska najvažnija vanjskotrgovinska partnera kad je u pitanju uvoz robe, piše u utorak Večernji list.
Iz Amerike je lani u prvih 11 mjeseci uvezeno robe u vrijednosti 2,88 milijardi eura, za razliku od godinu dana prije kad je uvoz bio samo 415 milijuna eura. Jači robni uvoz zabilježen je samo iz tradicionalno najjačih hrvatskih partnera Italije, Njemačke i Slovenije.
Vrijednost uvezene robe iz SAD-a sedam je puta veća u odnosu na uvezeno iz 2021. godine, sve zahvaljujući ukapljenom plinu koji je završio u LNG terminalu u Omišlju.
Koliko je lani uvezenog ukapljenog plina ostalo u Hrvatskoj, a koliko je izvezeno u druge zemlje zasad je nemoguće iščitati iz prvih podataka o robnoj razmjeni jer se takve analize objavljuju naknadno.
Moguće da je plin išao prema Mađarskoj i Cipru jer strši izvoz u te dvije zemlje. No, dok je uvoz skupog ukapljenog plina iz Amerike eksplodirao, izvoz hrvatskih tvrtki u SAD pao je oko 9 posto u odnosu na godinu dana prije, što je suprotno općem trendu u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrvatskih poduzetnika.
Vrijednost robnog izvoza u 2022. godini bila je 23,9 milijardi eura, što je 30 posto više u odnosu na 2021. godinu, dok je uvoz porastao 46 posto, na 41,6 milijardi eura, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Brojke su vrtoglave i uglavnom su posljedica inflacije i poskupljenja energenata, a ako je suditi po dinamici kojom je rastao izvoz, čini se da i inflacija usporava, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu