„Pri donošenju ovakve odluke Izvršni odbor je imao u vidu da su, i pored znakova popuštanja, globalni troškovni pritisci i dalje visoki i da je potrebno ograničiti njihove indirektne efekte na rast cijena na domaćem tržištu, koji mogu nastati putem inflatornih očekivanja, kao i utjecati na dio pritisaka koji dolaze sa strane tražnje“, navela je Narodna banka u priopćenju.

Dodaje se da „time Narodna banka Srbije doprinosi da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja do kraja razdoblja projekcije“.

„Današnje povećanje referentne kamatne stope predstavlja njeno jedanaesto uzastopno povećanje (počevši od travnja 2022), zaključno s kojim je ona povećana za ukupno 450 baznih bodova. Prenošenje dosadašnjeg povećanja referentne kamatne stope na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje ukazuje na učinkovitost transmisionog mehanizma monetarne politike putem kanala kamatne stope. Istovremeno, održavanjem relativne stabilnosti tečaja dinara prema euru, Narodna banka Srbije u znatnoj mjeri doprinosi ograničavanju efekata prelijevanja rasta uvoznih cijena na domaće cijene, kao i makroekonomskoj stabilnosti u uvjetima povećane globalne neizvjesnosti“, navodi se u priopćenju Narodne banke Srbije.

Izvršni odbor je naveo da su izgledi za rast svjetske ekonomije u ovoj godini nešto bolji nego što se donedavno očekivalo, prije svega zahvaljujući znacima popuštanja globalnih troškovnih pritisaka, kao i napuštanju strategije nulte tolerancije prema virusu SARS CoV-2 u Kini.

„Na slabljenje globalnih troškovnih pritisaka utječe prije svega pad cijena u sektoru energetike – smanjenje cijene plina u Europi i pad svjetske cijene sirove nafte, kao i rješavanje zastoja u globalnim opskrbnim lancima i smanjenje troškova kontejnerskog transporta“, ukazuje se.

Međutim, Izvršni odbor je istakao da je potrebna opreznost u vođenju monetarne politike, obzirom na to da bi snažniji rast Kine verovatno pogurao cijene energenata i drugih primarnih proizvoda naviše i time otežao borbu protiv inflacije, koja na globalnoj razini pokazuje znakove smirivanja s višedecenijskog maksimuma.

Pored toga, indirektni efekti povećanih cijena energenata i industrijskih sirovina u prethodnom razdoblju još uvijek utječu na rast bazne inflacije i, zajedno s tržištem rada koje karakteriziraju niska nezaposlenost i dalji rast zarada, u mnogim zemljama usporavaju obaranje inflacije.

Krajem 2022. međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je 15,1%, i oko dvije trećine doprinosa i dalje je poticalo od cijena hrane i energenata, pri čemu se, kao i u drugim zemljama, posljednjih mjeseci doprinos cijena energenata smanjivao, dok je doprinos cijena hrane nastavio rasti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

I pored usporavanja, proizvođačke i uvozne cijene još uvijek bilježe relativno visoke međugodišnje stope rasta, što utječe na domaću baznu inflaciju, koja se ipak, zahvaljujući održanoj relativnoj stabilnosti deviznog tečaja u iznimno neizvjesnim globalnim uvjetima, i dalje kreće ispod ukupne inflacije i iznosila je 10,1% međugodišnje u prosincu, navodi Narodna banka.

Izvršni odbor NBS očekuje da će inflacija ostati povišena i u prvom tromjesečju ove godine, kao posljedica nastavka prenošenja visokih troškovnih pritisaka iz prethodnog razdoblja i povećanja cijena električne energije i plina za domaćinstva. Nakon toga, u nastavku godine očekuje se smirivanje inflatornih pritisaka, prije svega u drugoj polovici godine, čemu će doprinijeti efekti dosadašnjeg zaoštravanja monetarnih uslova, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cijena energenata i hrane u prethodnom periodu, usporavanje uvozne inflacije, kao i niža eksterna tražnja, navodi se u priopćenju.

Prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u četvrtom tromjesečju iznosio je 0,4%,, a na međugodišnjoj razini ostvarena je stopa rasta od 2,3%. Najveći doprinos rastu u četvrtom tromjesečju dali su uslužni sektori, zahvaljujući nastavku pozitivnih kretanja na tržištu rada. I pored negativnih efekata eksterne tražnje, pozitivan doprinos potekao je i od industrijske proizvodnje, prije svega uslijed oporavka elektroenergetskog sektora.

S druge strane, poljoprivredna proizvodnja bila je manja u usporedbi s prethodnom godinom zbog suše, kao i aktivnost u građevinarstvu u uvjetima snažnog rasta troškova građevinskog materijala i drugih inputa. Izvršni odbor optimistički procjenjuje da će niža eksterna tražnja u prvoj polovici ove godine, prije svega iz zone eura, usporiti aktivnost u prerađivačkoj industriji i izvoz, ali da će se oni ubrzati od druge polovice godine, kako budu slabili efekti faktora koji su utjecali na nižu eksternu tražnju.

U ovisnosti od kretanja ključnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaćeg i međunarodnog okružja, kao i globalne geopolitičke situacije u narednom razdoblju, NBS će procjenjivati  ima li potrebe za nastavkom pooštravanja monetarnih uvjeta i u kom opsegu, uzimajući pri tome u obzir i očekivane efekte prethodnog zaoštravanja monetarnih uvjeta, uzimajući pri tome u obzir i očekivane efekte prethodnog zaoštravanja monetarne politike na inflaciju u narednom razdoblju. Prioritet monetarne politike i bit će dalje osiguranje cjenovne i financijske stabilnosti u srednjem roku, uz potporu daljem privrednom rastu, navodi se u priopćenju NBS.

Sljedeća sjednica Izvršnog odbora na kojoj će biti donijeta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 9. ožujka 2023. godine.